Ruski predsjednik Vladimir Putin u novogodišnjoj je poruci zaključio da je ovo bila godina u kojoj je njegova zemlja vratila stabilnost, prenio je Sputnik. Što je točno kad je riječ o agresiji na Ukrajinu, a valja se prisjetiti i neuspjele pobune pokojnog Jevgenija Prigožina.
Ivan Timofeev iz Valdai Cluba, ruskog promišljališta u koje zalazi Putin, u RT-u u subotu piše slično, da je 2023. godina donijela “više izvjesnosti. Razdor je nadvladan: Rusija živi u novim uvjetima konfrontacije i nosi se s njima“. Preciznija slika.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na Staru je godinu razgovarao za Sputnik, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za TV Prva. Ovaj potonji je ponosan što je Putin samo njemu i mađarskom premijeru čestitao Novu godinu. Lavrov je na tom valu poručio da se u Beogradu događa “još jedan pokušaj orkestriranja ilegalnog preuzimanja vlasti”. Vučić i vlada ne trebaju biti zabrinuti, Lavrov potvrđuje da dijalog Moskve i Beograda uključuje usredotočenje na sigurnosna pitanja (srbijanska premijerka Ana Brnabić je rekla da je ruska služba sigurnosti “dostavljala podatke” o mogućim incidentima na prosvjedima u Beogradu) te ističe da je Moskva “uvijek spremna ponuditi rame svojim srbijanskim prijateljima”.
Sjetite se što je bilo u Ukrajini
Ruski je ministar zaključio taj dio razgovora izjavom da bi Zapad trebao imati na umu kako takve avanture završavaju podsjećajući na puč u Ukrajini u veljači 2014. godine “koji su poticali Washington i Bruxelles”. Lavrov se, piše Sputnik, referirao i na “buldožerski puč” kojim je 2000. godine s vlasti srušen Slobodan Milošević dodajući da Moskva situaciju u Srbiji vidi stabilnom jer vlast kontrolira situaciju i “točno razumije gdje su nacionalni interesi”.
Vučić je najavio da će Srbija biti pod najvećim pritiscima krajem siječnja i u veljači. “Loše je što očekujem pritiske oko Kosova, suština svega je da moraju da reše kosovski problem pre nego što uđu u razgovore oko Ukrajine”, zanimljiv je stav srbijanskog predsjednika. Dodaje da potpuno razumije ruskog predsjednika koji se poziva na Kosovo kao presedan kojim opravdava svoje poteze u Ukrajini. “Njegov je interes Rusija. On traži nešto za šta može da se uhvati, kako će da objasni to - upao sam i zauzeo sam Krim, zauzeo sam Donbas, zauzeo sam Zaporožje, istorijsko pravo i ne znam šta sve, to ne ide u savremenom svetu, mora se naći pravni presedan. On se bori za svoju zemlju. Da sam na njegovom mestu (prim. aut. Putin) verovatno bih i ja to koristio. On se borio za svoju zemlju, a sad što to nije bilo na našu korist”, tumači Vučić kako prenosi Kosovo Online.
Kad bi Srbija priznala Kosovo tada se Putin više ne bi mogao pozivati na taj presedan po pitanju Krima. Iz riječi srbijanskog predsjednika može se zaključiti da bi u proljeće počeli pregovori o Ukrajini. Nije isključeno da ima informacije o tome.
Srbija i EU, samo ekonomija, ništa više ni manje
Odnosi Beograda i Moskve imaju nekoliko točaka trvenja, osim Kosova to je i energija jer Srbija diversificira izvore što se Putinu ne sviđa. Strategijski nisu dovedeni u pitanje, dvije strane dijele stavove kad je riječ o stvaranju interesnih sfera u susjedstvu, protive se bilo kakvom uplitanju izvana u njihova unutarnja pitanja, a Kremlj prihvaća srbijansku egzistencijalnu nužnost ekonomskih odnosa Srbije s EU s kojom ostvaruje dvije trećine razmjene. Nedvojbeno je da Moskva ne bi htjela vidjeti ulazak Srbije u našu Uniju, ali to nije više ni primarni cilj srbijanske politike, ne samo Vučićeve.
Kad je riječ o izborima, valja se složiti s Lavrovom da je većina Srbije dala glas Vučiću, ali to možda nije bio slučaj u Beogradu. Najavio je i moguće rješenje sadašnje krize u glavnom gradu gdje su presudni glasovi osebujnog doktora Nestorovića. "Srbija ne sme da stane" ima 49 mandata, a SPN (Srbija protiv nasilja) ima 43 mandata, šest mandata Nestorović, pet mandata Dačić, nama sa Dačićem fali jedan do nerešenog, a dva do apsolutne većine i videćemo. Ako Nestorović želi, ići će se na nove izbore u Beogradu. Narod je taj koji uvek odsvira kraj, kaže Vučić”, prenosi mrežno izdanje dnevnog lista Politika.
Dakle, formalno je odluka na Nestoroviću koji će “svakako” odluku donijeti samostalno, bez dogovora s Vučićem. Novi izbori u Beogradu oduzeli bi oporbi argumente za prosvjede. Kad bi ih i pustio da formiraju vlast, izgledno je da bi novi izbori bili relativno brzo jer sadašnja opozicija nije u stanju zadržati homogenost na dulji rok. Ali, srbijanski predsjednik je odlučio nadmašiti Miloševića i kontrolirati vlast i u glavnom gradu. Ako treba i uz pomoć Rusije i njezinih sigurnosnih službi.