U nastavku donosimo:
- napad hutista na „osjetljive” lokacije u Rijadu i prve reakcije regionalnih aktera
- upozorenja State Departmenta i nenajavljeni povratak Donalda Trumpa u Washington
- stavove Teherana: poruke M. B. Ghalibafa i Mohsena Rezaeija te uvjeti koje Iran postavlja posrednicima
- što za Saudijsku Arabiju znači trilateralni Sporazum iz Meke i poruka Hakana Fidana
- utjecaj krize na tržišta goriva: uvidi JPMorgana, Financial Timesa i Wall Street Journala
Jemenski hutisti obznanili su da su u subotu napali "osjetljive" lokacije u saudijskoj prijestolnici Rijadu raketama i besposadnim letjelicama, nekoliko sati nakon što su viđeni plamen i veliki oblak dima u blizini glavne zračne luke grada, prenosi Reuters. Bio je to prvi raketni napad na Rijad otkako je obnovljen sukob u Jemenu.
Sjedinjene Države u subotu su upozorile da strahuju od "brze eskalacije" neprijateljstava na Bliskom istoku, prenio je AFP. "Ovaj vojni sukob mogao bi brzo eskalirati", procijenio je State Department u upozorenju američkim državljanima objavljenom na platformi X. Donald Trump, koji je vikend trebao provesti u predsjedničkoj rezidenciji Camp David, neočekivano se u subotu navečer vratio u Washington, a Bijela kuća nije objasnila zašto. Munjevito napredovanje hutista u Jemenu posljednjih tjedana odnijelo je stotine života, a prema Ujedinjenim narodima više od 110.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
U subotu smo objavili da su Kina i Pakistan pokušali utjecati na Iran da obuzda hutiste, ali nisu naišli na razumijevanje. Pakistan je tu u neugodnom položaju zbog obrambenog sporazuma sa Saudijskom Arabijom. U subotu se oglasio i Hakan Fidan, turski ministar vanjskih poslova. Ankara je, naime, potpisnica trilateralnog sporazuma s Rijadom i Islamabadom. Rekao je da Saudijska Arabija zbog stalnih napada hutista može imati vojne potrebe i da je Turska spremna pomoći u okviru trilateralnog obrambenog pakta.
"Vidimo da postoje vrlo ozbiljni napadi na teritorijalni integritet i suverenitet Saudijske Arabije. U našem paktu imamo saveznički sporazum. U toj točki pokazujemo ozbiljnu solidarnost... (Arabija) može imati određene vojne potrebe, osobito u nekim tehničkim pitanjima. Nama ne bi bio problem ispuniti te potrebe", rekao je za televizijsku postaju NTV, prenio je Reuters.
Hutisti obećali Amerikancima: ‘Vas nećemo gađati, evo koga ciljamo‘
Trilateralni ugovor, poznat kao Sporazum iz Meke, potpisan prošlog mjeseca, sadrži klauzulu kolektivne obrane na razini Članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora: napad na jednu potpisnicu smatra se napadom na sve tri. Hutisti, čini se, istražuju koliko su Ankara i Islamabad stvarno spremni ući u sukob u Zaljevu na strani Arabije. Fidanova izjava je upozorenje, ali vrijedi primijetiti da se zaustavlja na "nekim tehničkim pitanjima". Turska, kao ni Pakistan, nema nimalo želje uključiti se u rat u Zaljevu. Fidan zato ističe da je neprihvatljivo da Saudijska Arabija postane dio rata između SAD-a i Irana, jer nije imala želju sudjelovati u sukobu. Dodao je, bez daljnjih pojašnjenja, da su prijedlozi za prekid borbi dostavljeni svim stranama, napisao je Reuters.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf rekao je da se treba "i boriti i pregovarati". "U kritičnom trenutku moramo odbaciti neprijatelja i zadati mu razorne udarce svom svojom vojnom moći", rekao je obraćajući se parlamentu. "Ali kad jednom postignemo značajan uspjeh na bojnom polju i neprijatelj se nađe u poziciji slabosti, moramo upotrijebiti diplomaciju kako bismo učvrstili te dobitke."
Mohsen Rezaei, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, rekao je u intervjuu Al Jazeeri emitiranom u subotu da Teheran želi da rat Saudijske Arabije i hutista završi, dodavši da vjeruje kako i Jemenci žele sporazum sa Saudijskom Arabijom. Istodobno je naglasio da je Iran posrednicima, Pakistanu i Kataru, prenio svoje uvjete za povratak pregovorima sa SAD-om koji su u zastoju, uključujući "okončanje rata na svim frontama". Teheran čeka Trumpov odgovor, što bi mogao biti i razlog njegova iznenadnog povratka u Washington.
"Naši uvjeti su okončanje rata na svim frontama, oslobađanje naših zamrznutih sredstava i prestanak pomorske blokade. U interesu Washingtona je prihvatiti ove uvjete. Trumpove prijetnje neće donijeti nikakve rezultate. Spremni smo za odlučujući rat", rekao je Rezaei.
Na platformi X naveo je da je riječ o sedam uvjeta za početak pregovora sa SAD-om, poručivši: "Ako se Washington želi izvući iz gliba u koji se sam doveo i izbjeći daljnje zaplitanje u njega, nema drugog izbora nego prihvatiti iranska prava i uvjete." Iranski dužnosnici ranije su tražili i povlačenje američkih snaga iz regije te odštetu za američke i izraelske napade pokrenute 28. veljače. Uz tri navedena uvjeta, preostali bi se mogli odnositi i na iransku kontrolu Hormuza te očuvanje vlastite osovine obrane. Nejasno je ostalo je li Islamska Republika odustala od zahtjeva za odštetom, a među uvjetima je vjerojatno i nastavak civilnog nuklearnog programa.
VIDEO Egzodus zbog hutista, raseljeno preko 100.000 ljudi, najavljen golemi izbjeglički val
Rezaeijev intervju i Ghalibafov govor pokazuju usklađen nastup, i to ljudi istog kova. Obojica su veterani Revolucionarne garde: Ghalibaf je zapovijedao njezinim zrakoplovstvom, a Rezaei je gardu vodio šesnaest godina. Iran je zainteresiran za pregovore jer je ekonomski pritisak snažan i mogao bi zaprijetiti režimu, a hutisti su mu dali snažnu pregovaračku polugu. Kad Rezaei kaže da Teheran želi kraj rata hutista i Saudijske Arabije, poručuje zapravo da ga može i zaustaviti, ako se cijena plati. Potvrdio je to rekavši da se iransko vojno planiranje nakon dvaju ranijih krugova sukoba promijenilo i da je sada usmjereno na američke pomorske snage, od Zaljeva do Omanskog zaljeva i Arapskog mora. "Ciljevi izvan tog dosega, prema Indijskom oceanu, bili bi izvan dosega Irana", dodao je bivši zapovjednik Revolucionarne garde. Iz toga proizlazi podjela posla: Iran drži prigušnu točku Hormuz, a hutisti drugu, Bab el-Mandeb na ulazu u Crveno more.
Više od šest mjeseci nakon početka rata s Iranom analitičari tržišta nafte u JPMorgan Chaseu, najvećoj američkoj banci, iznose ono što mnogi trgovci već neko vrijeme govore privatno: put do kraja rata sve je teže predvidjeti. Nekoliko ekonomskih crvenih linija za koje je banka pretpostavljala da ih američka administracija neće biti spremna prijeći, uključujući cijenu nafte višu od 100 dolara po barelu, cijenu benzina blizu 5 dolara po galonu i nagli rast prinosa na državne obveznice, već je prijeđeno, što strategiju izlaska čini manje jasnom, navode analitičari, među njima Natasha Kaneva, u bilješci koju prenosi Bloomberg.
Financial Times u analizi navodi da smo suočeni s krizom goriva, a ne nafte. Potrošači ne kupuju sirovu naftu, nego benzin, dizel i kerozin, i upravo njihove cijene povećavaju inflaciju. Tržišta goriva tijekom rata bila su znatno napetija od tržišta sirove nafte jer nedostaje kapaciteta za preradu i jer je prijevoz goriva do kupaca skup. The Wall Street Journal dodaje da rafinerije na Zapadu nisu uspjele popuniti prazninu koju su ostavili Bliski istok i Rusija. Zemlje Zaljeva i Rusija u posljednjem su desetljeću uložile desetke milijardi dolara u rafinerije kako bi osvojile veći udio na svjetskom tržištu dizela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....