RASPRAVA O UKRAJINI

Hrvatski nuklearni stručnjak: ‘Putin ne zna kako izaći iz rata, ali postoji nešto još strašnije. Orešnik? Dao bih se kladiti...‘

‘Zapad ima rješenje i za Orešnike i za Sarmate i za ostale. U Europi su raspoređeni i u Poljskoj i u Rumunjskoj‘, rekao je Gordan Akrap

Vladimir Putin

 Afp/Profimedia

U emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije koja je emitirana u četvrtak govorilo se o ratu u Ukrajini, sastanku europskih lidera o potpori Ukrajini, konferenciji za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina te potencijalnim potezima izabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.

- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za novinare da potpora EU-a koju je danas dobio neće biti dovoljna ako to ne bude zajedno sa SAD-om, a na pitanje kako se osjeća kada 20. siječnja na dužnost dolazi Donald Trump, rekao je: "Kako se osjećam? Dobro došao, Donalde", kazao je vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković.

Kaže da je Zelenski zračio malo optimističnije, s obzirom na vijest s bojišta, jer je posljednjih dana imao niz sastanaka s čelnicima EU-a i NATO-a.

Novinari su ga pitali postoji li mogućnost ostvarenja plana da EU pošalje sigurnosne snage, a Zelenski je ponovio da EU ne može sam pomoći, da se najviše uzda u NATO, no detalje ne može iznositi jer još ništa nije dogovoreno.

- Novi čelnik Europskog vijeća Antonio Costa vrlo je optimističan u europskom jedinstvu pomaganja Ukrajini i u ratu i u miru. I nitko ne može pregovarati umjesto Ukrajine, rekao je Vinković.

- Zelenski je rekao da ako se govori o prekidu, to nikako ne znači i mir. Rekao je i da nije to narativ Europe već je jasno da Putin nema namjeru stati na Ukrajini, kaže Vinković.

Što je Zelenski dogovorio s Trumpom?

- Znamo da su se našli dva puta u zadnje vrijeme, teško je reći što su dogovorili jer je Trump nepredvidiv, ali generalne smjernice koje se vide iz Trumpovih izjava i izjava njegovog osoblja su takve da neće tolerirati Rusiji nikakve aktivnosti koje su suprotne njegovim razmišljanjima o tome kako rat treba završiti, rekao je dr. sc. Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Ne vjeruje da će ići u smjeru proruskog nastojanja zamrzavanja sukoba i da se teritorij Ukrajine da Rusima. Time bi se narušio cijeli globalni sigurnosni kompleks, a došlo bi i do sukoba s Kinom. Mislim da će Trump zauzeti drugačiji stav od očekivanog što se vidjelo i iz njegovog prvog mandata. Barack Obama i Joe Biden su na početku deklarativno pomagali Ukrajini, no kad je Trump pokušavao ishoditi neke situacije što Rusi nisu prihvatili, naoružao je Ukrajinu, kazao je Akrap.

Napominje da je prvo ozbiljno, veliko oružje koje je došlo u Ukrajinu, je za Trumpovog mandata.

- Brojni su pokazatelji da svi koji misle da će Trump sa svojim politikama ići na ruku Putinu i njegovoj osvajačkoj politici, mislim da će se grubo prevariti kada Trump dođe na vlast, zaključio je Akrap.

Na što je sve spreman Putin?

- Ništa novo nismo čuli. Konferencija za novinare bila je klasičan Putinov teatar na kojem se mogu pitanja caru izravno postavljati. Bila je probrana ekipa iz publike i probrana ekipa na telefonima. Zanimljivo je da je potrošio dosta vremena na uvjeravanje kako je gospodarstvo sasvim u redu, koje je pod sankcijama, iako znamo da je kamatna stopa Ruske banke već na 30%. Bio je i prilično nervozan na pitanju o pregovorima s Trumpom, jer smatra da Zelenski nema legitimitet. Bizarno je da za nekoga kaže da nema legitimitet, a sam je pobio pola oporbe, rekao je dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju s Institut "Ruđer Bošković".

- Putin ustraje na pregovoru "Istanbul 2022.", za koji se u domaćin putinofilskim krugovi tvrdi kako ih je Ukrajina glupo odbacila na prijedlog Velike Britanije. U tim je pregovorima Putin kazao da Ukrajina bude neutralna, vezana za Rusiju u nekakvom limbu, da se vojska svede na razinu žandarmerije bez teškog naoružanja, da pristane na aneksiju tada okupiranih dijelova i da pristane na demilitariziranu zonu. Nakon tih pregovora u travnju 2022. Ukrajina je oslobodila polovicu okupiranih područja, što pokazuje koliko je cijela priča bila besmislena, rekao je Tadić.

Kaže da su za Putina pregovori samo nastavak rata, ali drugim sredstvima. Ne vjeruje da će to "dobro sjeti novoj ekipi u Bijeloj kući", a naročito neće biti dobro primljeno od strane Ukrajine.

Mirovni pregovor spriječio bivši britanski premijer Boris Johnson?

- Amerikanci imaju za to dobar izraz - "shotgun wedding", vjenčanje pod prijetnjom puške na čelu. Taj plan je bila ucjena o čemu je prof. Tadić upravo govorio. To nije mogao prihvatiti Zelenski, a za Europu je to bila opasnost. Trumpova administracija je također pregledala taj plan u vrijeme kada se događao, Kit Kellogg kojeg je Trump imenovao posrednikom za Ukrajinu baš je u vrijeme početka agresije govorio da NATO na taj plan ne može pristati, da SAD pruža slabu potporu Ukrajini, a tvrdilo se i da je ukrajinski plaćenik, rekao je Vinković.

- Zanimljivo je da je mjesec dana prije ruske agresije budući savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Mike Waltz održao govor u kojem je rekao da je šokiran obavijestima, posjetio je Ukrajinu i tada je tvrdio da Ukrajinu hitno treba naoružati, rekao je Vinković.

Tvrdi da će Trumpova administracija podržati Ukrajinu.

Tadić: Putin ne zna kako bez rata

- Trump inzistira na brzom kraju rata, a moj je dojam da Putin ne zna kako izaći iz rata, ili što je još strašnije, Putin ne zna kako bez rata. Rat mu je idealan za suzbijanje oporbe i nagli prekid rata bi pokrenu niz pitanja: zašto je poginulo ili je osakaćeno 700 000 ljudi, što smo s time dobili, zašto je zemlja izolirana i jesu li ciljevi ostvareni. Strateški gledano, Putin je izgubio rat. Ukrajina je nezavisna i prozapadna, a NATO je proširen i ojačan, rekao je Tadić.

"Masakr u Ukrajini"

- Prvi Putinov cilj je bio dekapitacija političkog Kijeva, brzi prodor, uhićenje Zelenskog, sve je propalo u tri dana. Sljedeće je bio - idemo zauzeti teritorije, pa ćemo polako politički smijeniti Zelenskog. I ta je strategija propala za mjesec dana. Treća strategija je bila idemo zauzeti cijelu lijevu obalu Dnjepra i ta strategija je propala. Na djelu je četvrtka strategija - idemo samo Donbas, Donjeck, Luhansk i dio koji kontroliramo. No,14 mjeseci traje bitka za Pokrovsk, a Rusi su za tih 14 mjeseci okupirali oko 1000 kvadratnih kilometara, izgubili su oko 155,000 vojnika - tri cijele armije. Za usporedbu, mi smo s 200,000 vojnika oslobodili u Oluji oko 10,500 kvadratnih kilometara - s nešto malo više vojnika nego što su ih oni izgubili, mi smo oslobodili 10 puta veći teritorij u pet dana s 200 poginulih. Samo da se zna kakav je to masakr u Ukrajini, rekao je Akrap.

Kaže da se postavlja pitanje tko ima hrabrosti potpisati bilo kakav sporazum s Putinom.

- Znamo da se Putinu ne može vjerovati već godinama, rekao je Akrap i usporedio to sa sporazumom Chamberlain-Hitler, nakon kojeg je Hitler napao Poljsku.

Tadić: Orešnika nema više od deset

- Putin želi prikazati da Rusija ima tehnološku prednost pred Zapadom, što je potpuno besmisleno. Svaka balistička raketa koja se vraća u atmosferu iz suborbitalne putanje je hipersonična i ni po čemu se ne razlikuje od Orešnika. Ali koliko Orešnika zapravo ima, dao bih se kladiti da ih nema više od 10. Sve što Putin radi je PR. Lansiranje Orešnika, kao i lansiranje Sarmata, koji je eksplodirao prilikom lansiranja, oba lansiranja su najavljena Amerikancima da ne bi slučajno netko u NATO-u pomislio da je krenulo pa treba uzvratiti punom snagom, tvrdi Tadić.

- Iranski raketni sustav temelji se na ruskoj tehnologiji. Iran je napao Izrael u travnju i listopadu sa sličnim vrstama oružja. Izrael ih je uz pomoć saveznika gotovo sve srušio, čak i na razini svemira. Zapad ima rješenje i za Orešnike i za Sarmate i za ostale. U Europi su raspoređeni i u Poljskoj i u Rumunjskoj, dio su štita i štite zemlje NATO-a. Ruska vojna tehnologija daleko zaostaje za zapadnom i u obrambenom i u napadnom smislu, smatra Akrap.

Opasnost od napada nuklearnim oružjem

- Opasnost od nuklearnog rata nije sigurno veća nego što je bila prije 70 godina ili prije 60 godina kad smo bili mladi. Dakle, ovo je drugi hladni rat i mi se moramo navikavati na tu činjenicu. Sada su aktivni arsenali kod Rusije negdje oko 1600, bojeve glave kod SAD-a 1500 i onda 800, 600, 400 kod Francuske, Britanije i Kine. Indiju, Pakistanu, Izraelu, Sjevernoj Koreji nećemo spominjati u ovoj jednadžbi. To je 10 puta manje nego prije 50, 60, 70 godina. Procedure za lansiranje su puno kompleksnije. Neće biti uporabe nuklearnog oružja, što ja tvrdim već dvije godine, naprosto zato što bi to bila silna crvena crta za samo NATO, ali i za Kinu, rekao je Tadić.

- Kina je sa Ukrajinom u prosincu 2013. sklopila deklaraciju o nuklearnoj sigurnosti i na kraju krajeva, nuklearno oružje ima samo jednu svrhu, a to je sprečavanje sukoba strateškim nuklearnim oružjem. Na taktičkoj razini ono ne donosi gotovo ništa više od onoga što se može postići konvencionalnim sredstvima kojih Rusija, nažalost, ima dovoljno. Dakle, rata u tom smislu nuklearnog neće biti. Ako si ipak u nekom svom ludilu odluči za to, to ne znači kraj rata, to samo znači otvaranje nuklearne faze rata, dodaje Tadić.

Kako osigurati sigurnost Ukrajine nakon rata?

- Zelenski je rekao je da je NATO, isključio je europske postrojbe, jamac, Europska unija to ne može sama, samo Sjedinjene Države, Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo, a to znači NATO mogu jamčiti sigurnost Ukrajini, rekao je Vinković.

Što se tiče raspoređivanja postrojbi, kazao je da su to špekulacije.

- Zelenski danas je bio vrlo jasan da Rusija ne bi imala kapacitete za ove rakete o kojima su gosti govorili, da ne bi dolazila tehnologija iz Europe, ne bi ih mogli proizvoditi, da europske tvrtke još uvijek posluju s Rusijom, ali i da dolazi tehnologija iz Kine, naravno iz Irana i iz nekih trećih zemalja, rekao je Vinković.

- Prije nekoliko dana smo mogli vidjeti jednu fotografiju koju su snimili, uz dopuštenje ruskih vojnika, ratnih zarobljenika koji su se predali, koji dolaze, recimo, s Kube, iz Nepala, koji dolaze iz nekih afričkih zemalja i koji naravno dolaze iz Sjeverne Koreje. Oni, prema kolegama iz ukrajinske televizije s kojima sam razgovarao danas, dobrovoljno pristaju na to da kontaktiraju sa svojim obiteljima i Crvenim križem, pa je tako i ta fotografija, navodno, potekla od njih, dakle potpuno u skladu sa Ženevskom konvencijom. Koliko je vjerodostojna ne mogu to potvrditi, ali može se vidjeti ta fotografija. Rusija možda čak nema ni ljudskog kapaciteta, čuli smo koliko imaju mrtvih, ranjenih ili onih onesposobljenih za borbu, a što se tiče tehnologije, ponavljam, predsjednik Zelenski je danas upozorio da veliki broj tvrtki iz Europe i dalje prodaje tehnologiju Rusima, rekao je Vinković.

Tadić je zaključio da će 2025. godina biti presudna.

- To je potpuno jasno. Teško je da Rusija može izdržati ovakav tempo gubitaka, pogotovo u svjetlu činjenice da je već sada polovica onoga što ispali na Ukrajinu podrijetlom iz Sjeverne Koreje, smatra Tadić.

- Vjerojatno je zima pokazati svoju moć na terenu u oružanom smislu. No Rusiju ne treba ni podcjenjivati ni precjenjivati. Treba realno sagledavati njezine gospodarske, financijske, ljudske, političke i sigurnosne kapacitete kako bi se mogle sagledati njene mogućnosti u budućnosti i koliko dugo ona još može voditi ovakav rat. Uvjeren sam ne dugo, međutim, Ukrajinci moraju riješiti svoje probleme kako treba. Važna činjenica je da Crveni križ nema pristup zarobljenicima koje drži ruska strana. Još je 900 pripadnika brigade Azov u ruskom zarobljeništvu bez da im itko ima pristup. Tu se vidi o kakvim režimima i sustavima pričamo, zaključio je Akrap.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 20:38