KAD SE MALE RUKE SLOŽE...

HRVATSKA NAJGORA U EU, SLOVENCI U UZLETU Kako su u godinu dana prošli put od europskog bolesnika do preokreta

 Pixabay / Pixabay

LJUBLJANA U samo godinu dana Slovenija je iz duboke recesije došla do solidnog gospodarskog rasta, no ekonomisti upozoravaju kako postoje znatni rizici da se on održi, prenose u srijedu slovenski mediji analizirajući najnovije prognoze Europske komisije.

Prema njenom jučerašnjem izvješću, slovenski BDP ove će godine porasti za 2,4, a iduće za 1,7 posto , što je bolje i od prognoza same vlade i slovenskih ustanova.

Još samo prije godinu dana Europska komisija najavljivala je da će Slovenija i Cipar ove godine biti jedine članice eurozone u recesiji, podsjeća ljubljansko "Delo".

NAJGORI U EU Europska komisija objavila: 'Hrvatska stoji najlošije od svih država članica'

Vodeći slovenski list u komentaru dodaje da je očito došlo do "preokreta" pa Bruxelles sada gleda na Sloveniju kroz "ružičaste naočale" i više u njoj ne vidi "europskog bolesnika" iako rizici za održanje trenda oporavka postoje, a konjuktura u eurozoni pada.

Za najavljeni rast BDP-a od 1,7 posto u idućoj godini postoji mnogo rizika jer je malo i izvozno orijentirano gospodarstvo poput slovenskog podložno vanjskim šokovima više nego velike zemlje, a nisu optimistični ni podaci o padu izvoza u Italiju, Hrvatsku i Rusiju, navodi list.

Da bi održala rast i približila se po BDP-u prosjeku Europske unije, Slovenija mora nastaviti sa strukturnim reformama i fiskalnom stabilizacijom te smanjivanjem proračunskog deficita, navodi vodeći slovenski list.

Ugledni ekonomist Bogomir Kovač izjavio je za "Delo" da najnovija prognoza Europske komisije udaljava Sloveniju od "pesimističkog scenarija" u kojemu se ranije spominjala.

"Čini se da su u Bruxellesu prosudili da je ono najgore iza nas. Dali su nam čak nekoliko dodatnih 'kreditnih bodova', onako kako su nam ih prije godinu dana možda i previše oduzeli", kazao je Kovač za "Delo".

Prema njegovu mišljenju, ovogodišnji rast BDP-u u Sloveniji je specifičan jer je dijelom posljedica većeg investiranja europskih sredstava preostalih iz europske perspektive 2007-2013. te većeg izvoza, dok se izvoz sada pomalo "zaustavlja".

Osim toga, i domaća bi se potrošnja kao čimbenik rasta isto tako mogla smanjiti zbog najava vlade o novim proračunskim rezovima, upozorio je Kovač.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 13:21