NUKLEARKA KRŠKO

Hrvatska itekako želi izgradnju drugog bloka, ali u Sloveniji pušu neki novi vjetrovi: ‘Nisu baš skloni toj ideji‘

Pitanje ubrzanja priprema za izgradnju drugog bloka otvorilo se nakon nedavne odluke EP-a o uvrštenju prirodnog plina i nuklearne energije u kategoriju zelene energije

Nuklearna elektrana Krško

 Tomislav Kristo/Cropix

Predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško (NEK) Stanislav Rožman izrazio je u intervjuu za portal Bloombeg uvjerenje kako nova slovenska Vlada nije sklona izgradnji novog bloka nuklearke.

- Mislim da sadašnja vlast u Sloveniji nuklearnu opciju ostavlja po strani. Postupci bi se mogli ubrzati, iako nisam siguran da će se u Sloveniji to i dogoditi. I, usput, mi nismo odgovorni za izgradnju drugog bloka, pa o tome mogu govoriti samo iz položaja promatrača, a ne kao odgovorna osoba – poručio je Rožman za Bloomberg, odgovarajući na pitanje očekuje li ubrzanje procedura za izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško.

Svoju procjenu da sadašnja slovenska Vlada predvođena premijerom Robertom Golobom neće žuriti s odlukom o izgradnji drugog bloka NEK Rožman temelji na tijeku ishođenja građevinske dozvole za drugi blok.

- Građevinska dozvola još je daleko. Bila je izdana energetska dozvola koja je preduvjet prostornog smještaja koji je odgovornost Ministarstva okoliša i prostora. Inicijativa je bila predana ministarstvu, ali, koliko vidim i razumijem, ti postupci ne napreduju – kazao je predsjednik Uprave NEK koja se sastoji od dva člana imenovanih od strane vlasnika elektrane, Slovenije i Hrvatske. Uz Rožmana, kao slovenskog člana, tu je i hrvatski član Uprave Saša Medaković.

Komentirajući hrvatsko stajalište o izgradnji drugog bloka nuklearke u Krškom, Rožman je za Bloomberg ocijenio je da je na razini institucija u Hrvatskoj potpora za nuklearnu energiju visoka.

- Institucije poput Hrvatske elektroprivrede, nadležnih hrvatskih ministarstava i hrvatske vlade jako su naklonjene dugoročnom korištenju proizvodnje iz Nuklearne elektrane Krško i širenju obujma, odnosno izgradnji novih kapaciteta – kazao je prvi čovjek NEK, dodavši kako mu nije poznato kakvo je pretežito javno mnijenje u Hrvatskoj o dogradnji NEK.

Pitanje ubrzanja priprema za izgradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, napominje Bloomberg, otvorilo se nakon nedavne odluke Europskog parlamenta o uvrštenju prirodnog plina i nuklearne energije u kategoriju zelene energije, što, ocjenjuje portal, otvara put investicijama u projekte iz tih dvaju sektora, a državama omogućuje lakši prijelaz na obnovljive izvore energije. Dodaje se kako su rat u Ukrajini, sankcije protiv Rusije i posljedično prekinuta dobava ruskog plina u Europu pitanja energetske opskrbe postavili su u sam vrh političkih prioriteta, kako diljem kontinenta tako i u Sloveniji. Cijene plina u Europi od početka godine narasle su oko 175 posto, podsjeća Bloomberg.

Na pitanje kako ocjenjuje spomenutu odluku Europskog parlamenta, Stanislav Rožman ističe kako je ona očekivana nakon odluke Europske komisije.

- Odluka je i logična u današnjem vremenu energetske i ekološke krize koja postaje sve izraženija. Zasigurno je prikladna i postoje dobri razlozi zbog kojih je nuklearna energija uvrštena među čiste izvore za proizvodnju energije. Tom se odlukom investitorima otvaraju vrata za lakše pridobivanje financijskih sredstava. Ukratko, pozitivan poticaj za sve koji se za svoj energetski razvoj planiraju odlučiti na korištenje nuklearne energije – ustvrdio je predsjednik Uprave NEK.

Rožman je iznio procjene kako bi izgradnja drugog bloka NEK snage 1000 megavata koštala između pet i sedam milijardi eura, uz ogradu kako će ‘samo konkretne i realne ponude pokazati koliko bi takav projekt mogao ili hoće koštati‘. Izrazio je i uvjerenje kako se mora održati referendum na kojem bi se građani Slovenije izjasnili o tome žele li dogradnju NEK koja je, sudeći po Rožmanovom istupu, ‘na dugom štapu‘. U svakom slučaju, Rožman je potvrdio kako bi dogradnja NEK povećala energetsku samodostatnost i sigurnost opskrbe električnom energijom dvaju država.

Na pitanje je li zbog sankcija Zapada Rusiji otežana nabava urana i nuklearnog goriva za NEK, Rožman je odgovorio niječno, otkrivši kako nuklearka ima pripadajuće ugovore o nabavi s tvrtkom koja ima sjedišta u Velikoj Britaniji i u Nizozemskoj i uredno izvršava svoje obveze prema NEK.

- Njihovi su izvori vrlo različiti i raspršeni, no to nas niti ne zanima, niti smo tim proizvođačima izravni ugovorni partneri. Za razliku od ostalih energenata, uranij je cjenovno iznimno stabilan. Cijene se zasad ne mijenjaju. Imamo dugoročni dogovor za dobavu uranija koji je osnova našega nuklearnog goriva. Stoga mi te iznimne oscilacije koje se događaju na ostalim tržištima ni ne osjećamo – naveo je Rožman.

Govoreći o zbrinjavanju opasnog otpada iz NEK, Rožman je podsjetio kako je sav otpad sigurno skladišten u samoj elektrani, odnosno unutar naše njezine tehnološke ograde.

- To je sadašnje stanje, no postoje naravno planovi za budućnost. Planiramo u relativno kratkom vremenu izgraditi odlagalište za nisko i srednje radioaktivan otpad u neposrednoj blizini, u Vrbini – kazao je predsjednik Uprave NEK. Dodao je kako se Hrvatska sprema na preuzimanje polovice radioaktivnog otpada iz NEK na što se, istaknuo je Rožman, obvezala međunarodnim sporazumom. Pritom je Rožman izrazio procjenu kako će Hrvatska svoj dio otpada iz NEK početi preuzimati između 2023. i 2025..
O izgledima za dogradnju NEK bilo je riječi i na nedavnoj javnoj raspravi Prijedloga studije utjecaja na okoliš nastavka rada Nuklearne elektrane Krško priređenoj na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Prema prijedlogu studije NEK bi nastavio raditi do 2043..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 14:57