Hrvatska protiv uvođenja tri nova službena jezika u Europskoj uniji. Španjolci doznali detalje

Hrvatska je među državama članicama Europske unije koje se protive ili imaju ozbiljne rezerve prema priznavanju katalonskoga, baskijskoga i galicijskoga kao službenih jezika EU-a, piše u četvrtak katalonski dnevnik El Periódico, ističući da zbog potrebne jednoglasnosti među 27 članica prijedlog zasad nema izgleda za usvajanje.

Katalonskim govori oko 10 milijuna ljudi, galicijskim oko 2,4 milijuna, a baskijskim oko 800.000. Sva tri jezika već imaju status službenih, odnosno su­s­lužbenih jezika u dijelu Španjolske.

EU trenutačno ima 24 službena jezika, među kojima je i hrvatski. Španjolska vlada službeno je u kolovozu 2023. zatražila da katalonski, baskijski i galicijski dobiju status službenih jezika Europske unije. Za takvu odluku potrebna je jednoglasnost država članica, no do nje se zasad ne uspijeva doći.

U Španjolskoj su ta tri jezika priznata kao službeni u svojim autonomnim pokrajinama, gdje mnogi zagovaraju i neovisnost, uz španjolski, odnosno kastiljski, kao službeni jezik cijele države.

Katalonija, panorama

Quim Roser/imagesource/profimedia

Španjolska lijeva vlada ih naziva „su­s­lužbenim jezicima Španjolske“ i nastoji postići da isti status dobiju i u institucijama Europske unije. Oko 20 milijuna ljudi, odnosno 40 posto stanovnika Španjolske, živi u područjima gdje su ti jezici službeni, poručila je glasnogovornica socijalističke stranke u Madridu.

Među državama koje su izrazile protivljenje ili ozbiljne rezerve nalaze se Hrvatska, Njemačka, Finska, Švedska, Francuska i Austrija, navodi El Periódico. Zemlje poput Francuske imaju vlastite jezične manjine i strahuju da bi priznavanje jezika koji nisu na nacionalnoj razini službeni stvorilo presedan za nove zahtjeve.

Dnevnik također navodi da španjolska oporbena konzervativna Narodna stranka nastoji utjecati na konzervativne vlade u EU-u, među kojima je i hrvatska, da se prijedlog odbije.

Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova nije odgovorio na upit Hine do objave ove vijesti.

Pravna služba Vijeća EU-a ocijenila je da bi za priznavanje tih jezika mogla biti potrebna izmjena europskih ugovora. Osim toga, Europska komisija procjenjuje da bi troškovi prevođenja i usmenog prevođenja na katalonski, baskijski i galicijski mogli dosegnuti 132 milijuna eura godišnje.

Katalonski parlament, ilustracija

Mel Longhurst/vwpics/profimedia

Španjolska se obvezala snositi te troškove, ali neke države strahuju da takva politička obveza ne bi bila dovoljno čvrsta ako bi u Madridu došlo do promjene vlasti. S druge strane, potporu prijedlogu više su ili manje otvoreno iskazale države poput Belgije, Irske, Portugala, Rumunjske i Slovenije.

Zahtjev za službenim statusom katalonskoga jezika dugogodišnji je politički cilj katalonskih institucija. Španjolska ga je formalno uputila europskim institucijama prije tri godine nakon što je katalonska stranka Junts postavila taj zahtjev kao uvjet za potporu manjinskoj vladi Pedra Sancheza u parlamentu.

Posljednji put pitanje je bilo na dnevnom redu u svibnju 2025., ali nije ni došlo do glasovanja jer je do deset država izrazilo dvojbe.

Službeni status u EU-u imao bi i praktične posljedice: katalonski, baskijski i galicijski bili bi obuhvaćeni europskim propisima koji uređuju službene jezike, što bi omogućilo širu dostupnost dokumenata i usluga institucija EU-a na tim jezicima.

Dobili bi širu uporabu i u uslugama EU-a, kao i u europskim školama i programima učenja jezika poput Erasmusa.