SJEDINJENE DRŽAVE

Hrvat Dennis Kucinich spašava zdravstvenu reformu u Kongresu

Dennis Kucinich se dugo protivio reformi u sadašnjem obliku, ali je konačno ipak odlučio podržati plan Bijele kuće
US President Barack Obama delivers his first State of the Union address to a joint session of the US Congress January 27, 2010 in Washington. AFP Photo / Pool / Tim Sloan
 TIM SLOAN

WASHINGTON - Američki kongresnik hrvatskog podrijetla Dennis Kucinich, poznat po svojim iznimno lijevim stavovima, prvi je demokratski zastupnik koji je javno obznanio da će glasati za zdravstvenu reformu, iako je dosad bio protiv.

- Znam da moram donijeti odluku, ne o zakonu kakvog bih volio, nego o takvom kakav jest. Ako ja mogu glasati za ovaj zakon, ne bi trebalo biti mnogo ljudi koji ga ne mogu podržati - rekao je Kucinich koji je 15 mjeseci kritizirao planove Baracka Obame jer je iz njih izbačena mogućnost tzv. javne opcije, odnosno državnog osiguranja.

Sve bliže potrebnoj većini

Promjena mišljenja Kucinicha (63), koji od 1997. u Kongresu zastupa 10. izborni okrug u Clevelandu, u saveznoj državi Ohio, približila je predsjednicu Predstavničkog doma Nancy Pelosi granici od 216 glasova, koliko je potrebno za prihvaćanje zdravstvene reforme, najvećeg unutarnjepolitičkog prioriteta Obamine administracije.

Američki mediji tvrde kako je to jasan signal da je lijevo krilo Demokratske stranke shvatilo da se glasanje o zdravstvenoj reformi polako pretvara u glasanje o povjerenju predsjedniku Obami i da bi, ne uspije li predsjednik reformu progurati kroz Kongres, mogao biti ugrožen i ostatak njegovih planova za prvi mandat.

Na kocki je nešto veće

- Morate biti vrlo pažljivi da ova rasprava ne uništi potencijal Obamina predsjedništva. Iako se ja u mnogo toga ne slažem s njegovom politikom, na kocki je nešto mnogo veće, ovdje u Americi - rekao je Kucinich.

Što je točno u posljednjoj verziji zakona još nije poznato, no demokrati tvrde da će zakon učiniti osiguranje jeftinijim za siromašnu radničku i srednju klasu i da će donijeti koristi za države koje zadovolje standarde medicinske njege za siromašne. Nedoumice su trebale biti razriješene tijekom današnjeg dana, kada su demokrati obećali da će objaviti tekst zakona.

Pitanje pobačaja

Jedna od nedoumica je i pitanje hoće li se proračunskim novcem pokrivati troškovi pobačaja. Dok Američka biskupska konferencija tvrdi da hoće, 60 čelnica ženskih katoličkih redova danas je pozvalo kongresnike da podupru zakon. “Unatoč lažnim tvrdnjama, senatski zakon ne omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na pobačaj. Zakon podržava zaštitu savjesti koja postoji već godinama, a donijet će i povijesne nove investicije, 250 milijuna dolara, za potporu trudnicama”, napisale su redovnice.

I umirovljeni biskup John McCarthy iz Austina u Teksasu pozvao je na prihvaćanje zakona.

- Ovo nije zakon za pobačaj. Ovo je iznimno važan zakon kojim će zdravstveno osiguranje dobiti 30 do 40 milijuna ljudi koji ga nemaju. Zakon nije savršen i možemo se kasnije vratiti i popraviti ga. Ali nemojmo ga ubiti u ovom ključnom trenutku - rekao je McCarthy.

Lobisti utrošili najviše novca

Iako je Barack Obama u kampanji obećavao da će očistiti Washington od utjecaja lobista, malo se toga promijenilo, piše Financial Times.

Na lobiranje oko zdravstvene reforme potrošeno je 430 milijuna dolara - najviše za neki zakon u američkoj povijesti.

FT piše kako je na konačnu verziju zakona o zdravstvenoj reformi velik utjecaj imala farmaceutska industrija. Pritom navodi primjer Billyja Tauzina, glavnog farmaceutskog lobista, kojeg je tijekom kampanje Obamu u oglasima predstavljao kao jednog od glavnih zlikovaca, da bi mu u Bijeloj kući postao jedan od glavnih saveznika u pokušajima da progura zdravstvenu reformu.

Upoznati tvrde da su njegovo sudjelovanje predložili iskusniji demokratski političari koji su na vlastite oči vidjeli kako farmaceutska industrija može uništiti zdravstvenu reformu ako se ne uzmu u obzir njezini zahtjevi.

FT piše da je Tauzin dogovorio kompromis prema kojem je farmaceutska industrija pristala tijekom 10 godina platiti 80 milijardi dolara za reformu. ( Nikolina Šajn)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 20:33