Jedna od tema sastanka Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu bila je situacija u Hormuškom tjesnacu i pitanje osiguravanja slobodne plovidbe jednom od najvažnijih svjetskih tranzitnih ruta, koja je već više od dva mjeseca pod kontrolom iranske mornarice.
U takvoj konfuznoj i nesigurnoj situaciji države reagiraju na različite načine. Zemlje s manjim vlastitim zalihama energenata i sirovina ubrzano gomilaju rezerve. U Indiji je, primjerice, nastalo crno tržište plinskih boca za kuhanje, koje se prodaju po tri do pet puta višim cijenama nego inače. Indijska kućanstva čine gotovo 60 posto ukupne potrošnje LPG-ja u zemlji, dok se oko 80 posto zaliha LNG-ja uvozi, uglavnom iz zaljevskih država.
Zalihe gomilaju i u razvijenim zemljama. U Južnoj Koreji građani su masovno kupovali plastične vreće za smeće, a tvrtke su počele stvarati zalihe šprica zbog straha od nestašice medicinskog materijala. U Australiji su farmeri ispraznili police s kanisterima za gorivo, u Kini navodno vlada nestašica kondoma, a trgovine u Indiji bore se s održavanjem zaliha dijetalne Coca-Cole zbog manjka aluminijskih limenki. Jedan japanski proizvođač čipsa privremeno je odlučio ukinuti prepoznatljive jarke boje na ambalaži i prijeći na crno-bijeli dizajn zbog problema s nabavom naftnog derivata koji se koristi u proizvodnji tiskarskih boja.
Iako panična kupnja još nije dosegnula razine viđene tijekom pandemije koronavirusa, već sada izaziva nestašice i tjera vlade da traže odgovor na pitanje kako reagirati. Pojedini su ekonomisti za Financial Times rekli da bi vlade, koliko god je moguće, trebale odoljeti porivu uvođenja kontrole kako bi spriječile gomilanje zaliha. Umjesto toga, smatraju da bi trebalo dopustiti tržišnim mehanizmima, poput viših cijena, da potaknu građane na smanjenje potrošnje.
"Bit će važno dopustiti potrošačima da se ponašaju kako misle da je najbolje i osigurati da se suoče s pravom cijenom", rekao je Mauro Pisu, ekonomist OECD-a.
Mnoge vlade, međutim, postupaju upravo suprotno. Među više od 50 zemalja koje OECD prati, najčešći odgovor bio je smanjenje trošarina na gorivo ili izravna kontrola cijena kako bi se troškovi održali niskima. "Ako vlade održavaju niske cijene kako bi potrošači bili zadovoljni u kratkom roku, jasno je da će to nestašice učiniti vjerojatnijima i ozbiljnijima", upozorio je Pisu.
Julian Jessop, bivši glavni ekonomist Instituta za ekonomska pitanja, smatra da bi prvi potez vlada trebalo biti uvjeravanje građana da će zalihe ostati dovoljne i da neće ostati bez osnovnih potrepština. Istodobno upozorava da bi izbjegavanje rasta cijena moglo biti kontraproduktivno jer je "rast cijena često dio rješenja".
S druge strane, ekonomistica Isabella Weber sa Sveučilišta Massachusetts upozorava da tržište nije "skladan mehanizam raspodjele", nego se u krizama lako pretvara u "zakon džungle". "Racioniranje se na kraju pokazuje fundamentalno nepravednim", rekla je za The New York Times.
Dok nacionalne vlade pokušavaju zaštititi vlastita gospodarstva od nestašica ključnih dobara, njihovo gomilanje potiče druge države na blokiranje opskrbe. "Još jednom veliki neočekivani šok pogađa svjetsko gospodarstvo i svaka je zemlja prepuštena sama sebi. Ovo nije svijet koji djeluje zajedno i zajednički rješava problem. Svaka zemlja prelazi u način preživljavanja", istaknuo je Eswar Prasad, stručnjak za međunarodnu trgovinu sa Sveučilišta Cornell.
Prošli tjedan su Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Međunarodna agencija za energiju zajednički pozvali države da ne gomilaju zalihe energije i ne uvode zabrane izvoza, upozorivši da bi takve mjere dodatno pogoršale globalnu situaciju. Bivši predsjednik Svjetske banke David Malpass izjavio je za BBC da bi Kina trebala prestati gomilati hranu i gnojivo kako bi se ublažila globalna kriza opskrbe izazvana ratom u Iranu. "Ne činite štetu", poručila je direktorica MMF-a Kristalina Georgieva nakon što je Fond snizio prognozu globalnog gospodarskog rasta.
No, tamo gdje su nestašice stvarne, tržišni mehanizmi sami po sebi neće biti dovoljni da zaštite siromašnije slojeve stanovništva ili zemlje u razvoju od utrke za energentima, gnojivom i medicinskim potrepštinama. U Indiji se tvornički radnici, koji si više ne mogu priuštiti rastuće cijene plina i stanarina, vraćaju u rodna sela gdje imaju osiguran smještaj i državnu pomoć u hrani. Druge države uvode različite mjere za ograničavanje potrošnje, od subvencioniranog javnog prijevoza do neuobičajenih intervencija. Nepalska državna naftna korporacija tako prodaje plin za kuhanje po reguliranim cijenama, ali u napola napunjenim bocama kako bi rastegnula ograničene zalihe.
U OECD-u i dalje smatraju da je najbolji način pomoći ranjivim kućanstvima financijska potpora, a ne kontrola cijena. Ipak, Pisu priznaje da bi racioniranje moglo postati neizbježno ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren dulje vrijeme. Prema njegovu mišljenju, ključni zadatak vlada nije ograničavanje potrošača, nego međunarodna suradnja i koordinirano korištenje strateških rezervi, umjesto posezanja za zabranama izvoza.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će globalna potražnja za naftom ove godine pasti za 420.000 barela dnevno, znatno više od prethodno očekivanih 80.000 barela, zbog poremećaja u prometu tankera i zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana. IEA predviđa postupnu obnovu prometa kroz Hormuz od lipnja, dok bi se rast potražnje vratio u pozitivno područje tek u kolovozu. Opskrba bi se, međutim, mogla oporavljati sporije zbog oštećene infrastrukture, logističkih uskih grla i potrebe za čišćenjem iranskih mina iz tjesnaca prije ponovne uspostave normalnog izvoza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....