ILI-ILI

Hezbollah je napravio pothvat bez presedana, situacija noćas to je i potvrdila, u ovom su trenutku pred najtežom dilemom otkad postoje!

Teroristička skupina sada hoda vrlo tankom linijom

Hezbollah

 Fadel Itani/zuma Press/profimedia/Fadel Itani/zuma Press/profimedia

U manje od tjedan dana, Izrael je uspio značajno degradirati Hezbollahove vojne sposobnosti, komunikacijske sustave i lanac zapovijedanja. Prvo su dojavljivači (pejdžeri) i voki-tokiji koji su eksplodirali potkopali sposobnost skupine koju podupire Iran da komunicira. Zatim je uslijedio atentat na zapovjednika operacija Ibrahima Aqila u petak i 14 najviših zapovjednika elitnih snaga Radwan, što je bio veliki udarac za najviše vodstvo i zapovjednu jedinicu libanonske militantne skupine, Vijeće džihada.

Od osnivača Hezbollahove vojne strukture danas je preživio samo Ali Karaki, zapovjednik južnog fronta koji je bio cilj izraelskog napada na jug Bejruta u ponedjeljak poslijepodne. Skupina tvrdi da je on dobro i da se nalazi na "sigurnoj lokaciji". U novoj eskalaciji, izraelskim zračnim napadima u Libanonu u ponedjeljak poginule su stotine ljudi, a tisuće obitelji pobjegle su iz južnog Libanona u područja prema glavnome gradu Bejrutu i planini Libanon.

Ova eskalacija dolazi nakon što su izraelski čelnici odlučili suočiti se s kontinuiranom prijetnjom koju sjeveru zemlje predstavlja Hezbollah. Prošlog ponedjeljka, sigurnosni kabinet premijera Benjamina Netanyahua odlučio je postaviti novi ratni cilj - siguran povratak izraelskih stanovnika na sjever zemlje.

image

Izraelski udari na Libanon

-/Afp

No, vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah ne popušta, piše u svojoj analizi za Foreign Policy Hanin Ghaddar iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. U govoru održanom 19. rujna, Nasrallah je udvostručio napade na sjever Izraela. Unatoč svom priznanju tehnološkog napretka Izraela, vođa Hezbollaha odbio je odustati i zaprijetio je da "nikakva vojna eskalacija, nikakva ubojstva, nikakvi atentati i nikakav sveobuhvatni rat ne mogu vratiti stanovnike na granicu".

Neposredno nakon njegovog govora, Izrael je pogodio približno 30 Hezbollahovih raketnih bacača i infrastrukturnih objekata s približno 150 raketnih cijevi, prema glasnogovorniku Izraelskih obrambenih snaga (IDF).

IDF je također pogodio Hezbollahova skladišta oružja u više područja u južnom Libanonu, nakon čega su uslijedili intenzivniji udari tijekom vikenda, a Izrael je u subotu tvrdio da je uništio 400 raketnih bacača diljem južnog Libanona i doline Beqaa. Razmjeri ovih udara ukazuju na apetit Izraela za eskalacijom i spremnost da proširi opseg ciljeva. Unatoč pozivima da se ide sa svime, izraelska odluka o pokretanju punog rata ili kopnenog upada još nije donesena, no IDF tvrdi da su spremni i za tu opciju. Takva bi odluka zemlji i njezinoj civilnoj infrastrukturi nanijela velike štetu, posebno ako Hezbollah ispali svoje najnaprednije projektile.

Golemi gubici

Čini se, kako navodi autorica, da je Izrael odlučan natjerati Hezbollah da promijeni svoju strategiju i preispita svoje sudjelovanje u sukobu, koji je skupina pokrenula 8. listopada 2023., dan nakon napada Hamasa na Izrael i izraelskog početka rata protiv palestinske skupine. Hezbollah se sada, stoji dalje, suočava s izborom - sačuvati ono što je preostalo od njegovih vojnih resursa i vodstva ili nastaviti prijetiti sjeveru Izraela.

Gubici koje je Hezbollah pretrpio prošli tjedan bili su golemi, no skupina je izgubila bitku za odvraćanje prije nekoliko mjeseci. Od listopada prošle godine, kada je Hezbollah odlučio napasti Izrael u znak podrške Hamasu, Izrael je bio uspješan u degradaciji vojnih sposobnosti skupine preciznim ciljanim napadima i to je uglavnom učinio bez nanošenja brojnih civilnih žrtava.

U protekloj godini Izrael je ubio više od 500 osoba - većinom pripadnika militantne skupine - uključujući vrhunske i elitne zapovjednike, kao što su Wissam al-Tawil, Taleb Abdullah, Fuad Shukr i drugi. Osim toga, Hezbollahova vojna infrastruktura južno od rijeke Litani je uništena, zajedno s velikim brojem skladišta oružja i vojne infrastrukture diljem Libanona. Odgovori skupine uglavnom su bili usredotočeni na sjever Izraela, gađanjem vojnih baza i vojne infrastrukture, dok su uglavnom izbjegavali civilne žrtve, veće gradove i civilnu infrastrukturu.

image

Izraelski udari na Libanon

Fadel Itani/Afp

Na početku rata, cilj Hezbollaha i Irana bio je izvući korist iz bilo kakvog političkog ili diplomatskog rješenja koje bi okončalo rat Izraela i Hamasa u Gazi. No, usput su uspjeli postići pothvat bez presedana - premjestiti tampon zonu s juga Libanona na sjever Izraela. Oko 60.000 Izraelaca i dalje je interno raseljeno, a Hezbollah je to priopćio svojim biračima kao najveće postignuće ikada protiv Izraela. Bit će vrlo teško izaći iz ovoga.

Ako Izrael proširi krug ciljeva kako bi pogodio napredne vojne resurse, kao što su postrojenja u kojima se skladište i proizvode precizno navođeni projektili, Hezbollah bi mogao ponovno razmotriti svoju prijetnju sjeveru. Skupina sada hoda vrlo tankom linijom između očuvanja svojih resursa i prijetnje sjeveru Izraela, a pitanje je koliko još gubitaka može podnijeti. Izrael ovo vidi kao priliku da nastavi dalje i podiže cijenu za Hezbollah dok ona ne postane nepodnošljiva.

Iako je pravi rat između Izraela i Hezbollaha stvarna mogućnost, obje strane ipak su sklonije diplomatskom rješenju. Izrael pokušava držati svoje napade ciljanima, a Hezbollah se svim silama trudi ne isprovocirati Izrael ili da dođe u situaciju da bude prisiljen upotrijebiti i potrošiti svoje najvrednije vojne resurse, precizne projektile, što Iran smatra osiguračem.

Eskalacija za izbjegavanje rata

Izrael može eskalirati kako bi izbjegao rat, odnosno natjerati Hezbollah da prihvati jedino diplomatsko rješenje koje je na stolu, a to je ono koje je predstavio američki izaslanik za međunarodna energetska pitanja Amos Hochstein za odvajanje pitanja Libanona od Gaze i provedbu Rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je okončan rat 2006. između Izraela i Hezbolaha. To bi značilo da će Hezbollah morati prihvatiti poseban sporazum o prekidu vatre, odreći se svoje vojne prisutnosti sjeverno od rijeke Litani, nekih 45 kilometara od granice, i omogućiti raseljenim Izraelcima da se sigurno vrate na sjever.

Sve do prošlog tjedna, Izrael i Hezbollah hodali su vrlo tankom linijom između sveobuhvatnog rata i proračunatog obrasca napada i odgovora. Hezbollah je izgubio vojnu infrastrukturu, zapovjednike i oružje, no, što je najvažnije, izgubio je sigurnost i povjerenje u svojim redovima. Nakon svakog atentata ili udara, a posebno nakon masovnih eksplozija dojavljivača i voki-tokija, Hezbollah sada strahuje od dublje infiltracije u svoje redove od strane izraelskih obavještajnih službi, a pripadnici skupine izgubili su povjerenje u svoje kolege, strahujući da bi netko mogao biti izraelski špijun.

image

Izraelski udari na Libanon

Jalaa Marey/Afp

Skupina je također izgubila povjerenje u tehnologiju i nema pouzdan komunikacijski sustav na koji bi se mogla osloniti za bilo kakav vojni odgovor ili rat. Jedini preostali način je verbalna komunikacija, kojoj su njezini čelnici pribjegli kada je bio zakazan osobni sastanak između Aqila i zapovjednika Radwana, da bi oni na kraju stradali u izraelskom napadu. Razina infiltracije je dublja nego što znaju.

Također, Hezbollah je izgubio povjerenje vlastite zajednice. Ako ne može sebe zaštititi, mnogi se pitaju kako će onda zaštititi svoje birače i pristaše. Što je za skupinu još gore, ona više nije priča o uspjehu Irana u regiji. Činjenica da je Izrael mogao ubiti Shukra i Aqila usred njihovog uporišta u južnom bejrutskom predgrađu Dahieh velik je sigurnosni udarac. No, ono što je još više zabrinjavajuće za vodstvo Hezbollaha jest gubitak elementa iznenađenja, koji je uvijek bio dio njegove vojne strategije.

Izrael je točno znao kada i kako Hezbollah planira uzvratiti za Shukra u kolovozu, kad je IDF pokrenuo preventivni napad na infrastrukturu skupine, uključujući lansere koje je pripremio za operaciju. Svi ovi gubici, uz dosadašnju nesposobnost skupine da izvede učinkovit vojni odgovor protiv Izraela, ponižavajući su i neugodni za Hezbollah, ali na vojnoj je razini još gore - Hezbollah je snažnije odvraćen nego ikada.

Svi Hezbollahovi problemi

Skupina bi se na kraju mogla oporaviti od tih gubitaka, obnoviti svoju komunikacijsku mrežu, suprotstaviti se izraelskoj obavještajnoj službi i ponovno steći povjerenje u svojoj zajednici, no sve će to dugo trajati, što je luksuz koji si Hezbollah možda neće moći priuštiti.

Danas svaki odgovor na izraelsku eskalaciju zahtijeva da militantna skupina riješi više problema. U prvom redu, bez odgovarajućeg komunikacijskog sustava, Hezbollah ne može koordinirati ciljanje meta, odgovor ili logistiku. Također, ne može se lako koristiti verbalnom ili pisanom komunikacijom, što je slično sustavu koji Hamas trenutačno koristi u tunelima u Gazi. Libanon je puno veći, a bez učinkovitog i brzog komunikacijskog sustava Hezbollahova vojna sposobnost za vođenje rata uvelike je smanjena.

Kao drugo, mnogi visoki dužnosnici Hezbollaha su ubijeni ili ozlijeđeni. Dojavljivačima se udarilo na mnoge više i srednje operativce grupe. Pošiljka je sadržavala 5000 dojavljivača, a neovisno je procijenjeno da se samo borbena snaga Hezbollaha sastoji od najmanje 20.000 militanata. Dojavljivači su dijeljeni dužnosnicima skupine i borcima s posebnim vještinama i zadaćama, dakle onima koje treba zaštititi. Obitelji članova libanonskog parlamenta i visokih zapovjednika Hezbollaha, uz visoko rangirano sigurnosno osoblje, bile su među žrtvama, a da se ne govori o iranskom veleposlaniku u Libanonu, koji je navodno bio u neposrednoj blizini eksplozivne naprave.

image

Stanovništvo napušta domove na područjima izraelskih udara

Fadel Itani/Afp

Napokon, Hezbollah još uvijek nije shvatio koliko je duboko u njegove redove prodrla izraelska obavještajna služba. Izvori bliski njezinom unutarnjem krugu rekli su za Foreign Policy da čelnici skupine istražuju svaki komad elektroničke opreme koju posjeduju i da su zabrinuti da su njihovi automobili, motocikli, pa čak i njihove napredne tvornice projektila, minirane zamke i da bi mogle eksplodirati u bilo kojem trenutku.

Skupina će morati provesti dubinsku istragu kako bi se uvjerili da Izraelci se nisu infiltrirali duboko ili kompromitirali druge njihove sustave, što će trajati tjednima. A ako Hezbollah strahuje da su njegovi objekti koji sadržavaju rakete minirani ili nadgledani, bit će logistički vrlo teško sigurno premjestiti to oružje kako bi bilo lansirano.

Čini se da u izraelskoj vladi smatraju da su Hezbollahovi neuspjesi dobra prilika za IDF da pokrene rat kako bi se dodatno narušile sposobnosti skupine. No, rat sličan onom iz 2006. godine mogao bi uzrokovati stvarnu štetu Izraelu, a da ne dovede do uklanjanja prijetnje Hezbollaha. Štoviše, to bi moglo dovesti do veće međunarodne izolacije i više civilnih žrtava na obje strane, kao i riskirati regionalni rat na više frontova.

‘Nema potrebe za potpuni rat‘

Ono što su IDF i njegova vanjska obavještajna služba Mossad postigli proteklog tjedna bilo je vrlo učinkovito. Nema potrebe, smatra autorica, za potpuni rat koji bi uzrokovao civilne gubitke, vratio retoriku "osovine otpora" i ujedinio regionalno i međunarodno javno mnijenje protiv Izraela. Dok se ne postigne dugoročno rješenje, najbolji je scenarij da Hezbollah prihvati primirje, koje bi bilo odvojeno od rata u Gazi. Diplomatske poruke iz Sjedinjenih Država i njihovih saveznika moraju se usredotočiti na ovaj cilj i izvršiti pritisak na Hezbollah da odvoji dvije fronte. Za Iran i Hezbollah ništa nije važnije od njihovih vojnih resursa, osobito preciznih projektila.

Američki diplomatski napori, navodi Ghaddar, trebaju iskoristiti ranjivost Hezbollaha. Osim prisiljavanja skupine da prihvati odvojeno primirje, pregovori bi trebali biti usmjereni na sprječavanje rata punog opsega, omogućavanje stanovnicima s obje strane da se vrate kućama i potkopavanje narativa Hezbollaha i Irana o pobjedi i otporu.

image

Napeta situacija u Bejrutu

-/Afp

Rezolucija UN-a 1701 nije održiva jer ne uključuje kaznene mjere, a Hezbollah će je na kraju prekršiti. Stoga će se morati osmisliti dugoročna politika nakon što se postigne prekid vatre kako bi se Hezbollah obuzdao u Libanonu, što je politika koja bi se bavila prekidom njegovih ruta opskrbe oružjem iz Teherana preko Iraka i Sirije, kao i pomoći libanonskoj državi povratiti svoj suverenitet kada su u pitanju odluke o ratu i miru.

Ipak, za razliku od rečenog, u svjetlu eskalacije u ponedjeljak, BBC u svojoj analizi navodi kako se ipak čini da je nakon zračne kampanje sada neizbježna i kopnena izraelska invazija, makar i ograničena.

Uz poremećene komunikacijske i druge mreže, ranjene borce u eksplozijama pejdžera, ubijene vodeće figure i vojnu infrastrukturu pod stalnim bombardiranjem, Hezbollah se, kako se navodi, suočava s najgorom krizom u posljednja četiri desetljeća, a izraelski ministar obrane Yoav Gallant kaže da se kampanja "produbljuje". No, to je, kako se ocjenjuje, strategija visokog rizika, u kojoj se Hezbollahova sposobnost za odgovor ne može zanemariti.

‘Kopnena invazija čini se neizbježnom‘

"Trenutačno smo usredotočeni samo na izraelsku zračnu kampanju", rekao je visoki dužnosnik u ponedjeljak i čini se, kako piše BBC, da će Izrael za sada vidjeti što može postići iz zraka. Jedan bivši zapovjednik rekao je u medijskom nastupu da su do sada zračne snage pokazale samo djelić svojih sposobnosti. No, ograničen je opseg onoga što Izrael može postići iz zraka, čak i ako se, kako se barem sada čini mogućim, zrakoplovi spremaju opustošiti cijela sela. U nekom trenutku, navodi dopisnik BBC-a Paul Adams, kopnena invazija - koliko god bila ograničena - čini se neizbježnom.

image

Stanovništvo napušta domove na područjima izraelskih udara

Mahmoud Zayyat/Afp

No, pitanje je bi li to bilo pametno. "To je upravo ono što Hezbollah želi", izjavio je Jacques Neria iz jeruzalemskog Centra za sigurnost i vanjske poslove. "Stanovnici južnog Libanona su vojnici Hezbollaha. I stoga ćemo se morati boriti protiv mase koju ne poznajemo, pod nepoznatim uvjetima", kaže on. U svom govoru prošlog tjedna, Hassan Nasrallah izazvao je Izrael da pokuša, ako misli da može, stvoriti tampon zonu u južnom Libanonu, što je nešto za što se navodno zalaže šef izraelskog Sjevernog zapovjedništva. Takvo bi nastojanje, rekao je, imalo "strašne posljedice" za Izrael.

U ovom trenutku, navodi se dalje, nema znakova diplomatskog odstupanja. Napori pod vodstvom SAD-a za smirivanje sukoba između Izraela i Hezbollaha pali su u vodu, kao i pregovori čiji je cilj osigurati prekid vatre u Gazi i oslobađanje izraelskih talaca. Čini se da je na djelu hladna vojna logika - udar i protuudar, zaključuje Adams.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 16:09