RAT U UKRAJINI: UŽIVO

‘Herson će biti pripojen Rusiji na isti način kao i Krim, građanima izdajemo i ruske putovnice‘

Ključne događaje 105. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu

Lisičansk

 Aris Messinis/AFP

NOVO 15-45 - Bivši britanski obavještajac kaže da "ne vidi" ruskog predsjednika Vladimira Putina na vlasti "za tri do šest mjeseci".

Govoreći za program BBC Radija 4 World at One, Christopher Steele je rekao da će Putinovi dani biti "odbrojani", nakon što sankcije Zapada Rusiji - posebice energetske mjere - počnu stupati na snagu.

Steele, koji je autor dosjea Trump-Rusija, ukazao je na "znakove da je Putinovo zdravlje sve lošije". Ako su američki i britanski izvori u pravu, rekao je, ruski čelnik bi za tri do šest mjeseci mogao biti "onesposobljen".

image

Christopher Steele

Tolga Akmen/Afp

15:15 - Ukrajina i Rusija su svaka predale po 50 tijela svojih poginulih vojnika u razmjeni koja je uključivala i 37 tijela ukrajinskih vojnika ubijenih u čeličani Azovstal u Mariupolju, potvrdilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju.

Reuters izvještava da je u priopćenju na svojoj web stranici ministarstvo reklo da se razmjena dogodila na linijama bojišnice u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižja. Rečeno je da će se takve razmjene nastaviti.


14:30 - Rusija je nagovijestila daljnje planove za organiziranje glasanja u očitoj namjeri da pripoji teritorij koji drže njezini vojnici u južnoj Ukrajini.

Dužnosnik kojeg je Kremlj postavio u regiji Zaporižje rekao je ruskoj novinskoj agenciji TASS da se planira održati referendum o pridruživanju Rusiji.

Nije naveo datum referenduma, ali je rekao da će biti valjan ako odaziv bude 50 posto.

Jučer je ruski dužnosnik u regiji Herson sugerirao da bi Moskva mogla pokušati organizirati slično glasovanje i ondje.

Promatrači kažu kako je malo vjerojatno da bi se ikakav vjerodostojni referendum mogao održati u regiji u kojoj se vode aktivna neprijateljstva.

'Referendum' 2014., kojim je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, zapadne su nacije osudile kao nezakonit i lažan.


14:00 Italija upozorava da bi milijuni ljudi mogli umrijeti od gladi ako Rusija ne oslobodi ukrajinske luke na Crnom moru.

"Blokiranje izvoza žitarica znači držanje taoca i osuđivanje milijuna djece, žena i muškaraca na smrt", rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. Više pročitajte OVDJE.


13:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su telefonom i složili se da je potrebno učiniti sve kako bi se ukrajinski izvoz žitarica nastavio, posebno morskim putevima, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Scholz je Zelenskom govorio i o sadržaju svog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 28. svibnja, dodao je glasnogovornik.

Zelenski je na Twitteru objavio da je pokrenuo pitanje ruskog postupanja prema ratnim zarobljenicima, kao i integraciju Ukrajine u EU.


12:17 Regija Herson, koja je pod kontrolom ruskih snaga, uskoro bi mogla biti pripojena Ruskoj Federaciji, na sličan način kao što je to napravljeno s Krimom, poručio je Sergej Kiriljenko, prvi zamjenik šefa moskovske administracije.

On je također rekao da će vrlo brzo u gradu Hersonu početi izdavanje ruskih putovnica te da će svaki stanovnik Hersona koji to želi moći dobiti rusko državljanstvo.


11:42 Tijekom konferencije za novinare u Ankari, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov izrazio je nadu da će se situacija s izvozom žitarica razriješiti, pod uvjetom da Kijev razminira vode oko ukrajinskih luka.

Lavrov je rekao da odgovornost leži na Ukrajini te poručio da s ruske strane nisu potrebne nikakve radnje jer je ona već preuzela potrebne obveze.

“Svakodnevno izjavljujemo da smo spremni jamčiti sigurnost plovila koja napuštaju ukrajinske luke i kreću prema Bosporskom zaljevu. Spremni smo to učiniti u suradnji s našim turskim kolegama. Da bi se riješio problem, jedino što je potrebno je da Ukrajinci puste plovila iz svojih luka, bilo razminiranjem ili označavanjem sigurnih koridora, ništa više nije potrebno, rekao je.

image

Sergej Lavrov i Mevlüt Çavuşoğlu

Adem Altan/AFP

Poručio je da se prije eventualnog sastanka između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog moraju opet pokrenuti mirovni pregovori. Također je ocijenio da se ono što Rusija naziva 'specijalnom vojnom operacijom' odvija po planu.

Turski šef diplomacije Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da je plan UN-a da se otvori koridor za ponovno pokretanje izvoza ukrajinskih žitarica razuman te da zahtijeva više pregovora s objema stranama kako bi se osiguralo da brodovi budu sigurni.

Çavuşoğlu je ocijenio da je razgovor s Lavrovim bio plodonosan te da je izražena volja da se obnove pregovori između Kijeva i Moskve zbog prekida vatre.

image

Sergej Lavrov i Mevlüt Çavuşoğlu

Handout/AFP
image

Sergej Lavrov i Mevlüt Çavuşoğlu

Handout/AFP

11:35 Norveška je Ukrajini isporučila 22 samohodne haubice tipa M109 uz opremu, rezervne dijelove i streljivo, piše u srijedu dpa.

"Razvoj rata u Ukrajini sada sugerira da je potrebno donirati i teže topništvo i sustave naoružanja", rekao je u srijedu norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram.

Norveška je također trenirala ukrajinske vojnike u Njemačkoj o korištenju sustava, navodi se u priopćenju.

Zbog sigurnosnih razloga isporuka nije unaprijed obznanjena, kazao je ministar.

Norveška vojska nedavno je zamijenila haubice M109 novom južnokorejskom artiljerijom.


11:30 Čelnici europskih institucija osudili su u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu rusko “hladno, bešćutno i proračunato” korištenje hrane kao oružja.

“To je hladna, bešćutna i proračunata opsada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina nekih od najranjivijih zemalja u svijetu. Hrana je postala dio arsenala terora koji koristi Kremlj”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu.

Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel razgovarali su sa zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu o rezultatima samita čelnika EU-a, koji je održan krajem svibnja i bio posvećen ruskoj invaziji na Ukrajinu i njezinim globalnim posljedicama.

image

Ursula von der Leyen

Frederick Florin/AFP

“Rusija koristi hranu kao oružje, plodna polja pretvara u bojna polja”, rekao je Charles Michel.

Milijuni tona žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda blokirano je u ukrajinskim silosima zbog ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka. Zbog toga postoji strah da bi dijelovi Afrike i Bliskog istoka mogli ostati gladni.

“Milijuni ljudi diljem svijeta boje se da neće moći zagrijati svoje domove i i prehraniti svoju djecu”, istaknula je Von der Leyen.

Ona je iznijela podatak da bi samo ove godine oko 275 milijuna ljudi diljem svijeta vjerojatno moglo biti izloženo nesigurnosti u opskrbi hranom.

Veliki rizik za sigurnost opskrbe hranom predstavlja i inflacija. Prema procjenama Svjetske banke, svako povećanje cijena hrane za jedan posto gura oko 10 milijuna ljudi u krajnje siromaštvo.

Rusija je optužena za granatiranje silosa u Ukrajini i krađu žitarica. Trenutačno je oko 20 milijuna tona žita blokirano u Ukrajini, a Rusija istodobno optužuje zapad zbog problema u opskrbi hranom, tvrdeći da je to posljedica uvođenja sankcija protiv Moskve.

Stoga, Ursula von der Leyen ističe potrebu za raskrinkavanjem ruske dezinformacijske kampanje.

“Neka bude jasno: dok Rusija aktivno koristi glad kao oružje, sankcije EU-a su pozorno osmišljene kako bi se izbjegao negativan učinak, s jasnim izuzećem za prehrambene proizvode. Naše sankcije ne dotiču cijene osnovnih prehrambenih proizvoda”, rekla je von der Leyen.


11:15 Rusija nastavlja napade na Sjevernodoneck iz tri različita smjera, iako ukrajinska obrana još uspijeva zadržati položaje, prema analitičarima britanske obavještajne službe.

“Malo je vjerojatno da je ijedna strana osvojila značajniji položaj u posljednja 24 sata”, navodi britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću.

Sjevernodoneck je jedan od posljednjih gradova u luhanskoj oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga. Grad je strateški važan zbog više razloga.


10:09 Ukrajinske snage možda će se morati povući na bolje utvrđene položaje iz Severodonjecka, ključnog grada na istoku Ukrajine koji se neprekidno bombardira, ali neće predati grad, rekao je u srijedu regionalni guverner.

"Borbe i dalje traju i nitko neće predati grad čak i ako se naša vojska bude morala povući na bolje utvrđene položaje. To ne znači da netko odustaje od grada - nitko neće odustati ni od čega. Ali je moguće da će se morati povući", rekao je.

Ukrajina očekuje da će Rusija dodatno ojačati bombardiranja Severodonjecka i pokrenuti veliku ofenzivu, rekao je Hajdaj.

Britansko ministarstvo obrane u svojem jutarnjem izvješću u srijedu objavilo je da se ukrajinske snage "drže" u istočnom gradu Severodonjecku unatoč napadima ruskih snaga iz triju smjerova, prenio je BBC.

Malo je vjerojatno da je proteklog dana ijedna od strana ondje zauzela važniji teritorij, dodalo je ministarstvo.

Dok su ruske snage svoje napade usredotočile na istočnu regiju Donbasa, drugdje ostaju u "defenzivi".

Ukrajinska vojska ranije je objavila da uspješno "zadržava" ruski napad u Severodonjecku, jedan od posljednjih džepova u istočnoj regiji Luhansku koji još nisu zauzele okupacijske snage.

Nove satelitske snimke Maxar Technologies pokazuju znatna razaranja u Severodonjecku.

Tijekom proteklih dana u gradu se izvješćivalo o ruskim napadima i ukrajinskim protunapadima za vrijeme silovitih borbi pa analitičari kažu da je teško znati koja vojska kontrolira koji teritorij.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom obraćanju upozorio je da bi zemlja mogla doživjeti najtežu zimu od stjecanja neovisnosti.


9:44 Kako bitka za Severodonjeck postaje sve žešća, s terena dolaze različite tvrdnje zaraćenih strana. Tako je Rodion Mirošnik, veleposlanik samoproglašene Luganske Narodne Republike u Rusiji, objavio komentar na Telegramu o tome što se, kako kaže, događa u gradu.

- Ukrajinske formacije zadržale su kontrolu samo nad malim dijelom kemijske tvornice AZOT. Ukrajinski militanti neselektivno pucaju po četvrtima u blizini poduzeća. Snajperisti su na djelu. No, okruženje naših postrojbi oko preostale skupine se sužava

Prema informacijama s terena, zračna luka Severodonjeck već je očišćena od ukrajinskih formacija. Granatiranje koje je izvedeno odatle je prestalo. Preostali militanti skrivaju se u šumama oko zračne luke. Naše snage ih traže i čiste teren.

Ovako u stvarnosti izgleda "snažna protuofenziva" koju je obećao Kijev, napisao je Mirošnik.

Niti jedna Mirošnikova tvrdnja nije neovisno provjerena.


7:56 U intervjuu za Financial Times ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski rekao je da 'jednostavno ne vidi da su stvoreni preduvjeti za okončanje rata'.

- Budući da nijedna strana ne dominira na bojnom polju, čini se da su mali izgledi za pregovore, rekao je.

- Pobjeda bi značila vraćanje 'cjelokupnog' teritorija Ukrajine, uključujući Krim, koji je pripojen Rusiji 2014. godine i područja pod kontrolom separatista, izjavio je.

- Moramo ostvariti potpuni povratak cijelog teritorija Ukrajine, rekao je.


7:27 Ruski ministar vansjkih poslova Sergej Lavrov doputovao je u Ankaru, glavni grad Turske, radi pregovora o deblokiranju izvoza žitarica iz Ukrajine.

Turska je ponudila osigurati sigurnosni koridor iz ukrajinskih luka.

image

Sergej Lavrov napušta zračnu luku Ataturk u Ankari

Adem Altan/AFP
image
Adem Altan/Afp
image

Zrakoplov na 'Ataturku' u kojem je stigao Sergej Lavrov

Adem Altan/AFP

6:54 Rusija tvrdi da je otvorila kopneni koridor prema Krimu, čime je omogućen prolazak civila i roba kroz istočni teritorij Ukrajine.

Ruski ministar obrane rekao je da je vojska, u suradnji s ruskim željeznicama, obnovila 1.200 kilometara željezničkih pruga i otvorila prometnice kako bi omogućila promet između Rusije, Donbasa i Krima.


6:50 Situacija u Severodonecku je i dalje vrlo teška, rekao je načelnik vojne uprave grada Oleksandr Strjuk.

- Naše oružane snage su učvrstile svoje položaje i drže liniju obrane. Borbe ne jenjavaju. Na bojište stiže sve više ruskih snaga, ovdje je koncentrirano puno topništva. Rusi pokušavaju napredovati, ali mi ih zaustavljamo, rekao je.


6:41 U noćnom obraćanju Volodimir Zelenski je rekao da se Ukrajina suočava s problemom nabavke dovoljne količine plina prije iduće sezone grijanja i ugljena te s proizvodnjom električne energije jer su termoelektrane i elektrane oštećene ili uništene u ruskim napadima.

- U trenutačnoj situaciji, zbog ruske invazije, ovo će doista biti najteža zima od stjecanja neovisnosti, rekao je.


6:38 U vojnim udarima najmanje dvije bolnice su uništene u napadima na ukrajinske gradove Severodoneck i Rubižnje, pokazuju nove satelitske snimke Maxara.

U borbama između ukrajinskih i ruskih snaga uništeni su veliki dijelovi Severodonecka. Ukrajinske snage su zadržale obrambene položaje u gradu, odolijevajući zasad ruskim pokušajima da osvoje grad. Napada nisu pošteđene ni bolnice i okolne zgrade. Uništeno je nekoliko zgrada u bolničkom kompleksu - na krovu se vidi veliki crveni križ.

image

Uništene zgrade u blizini Palače kulture u Severodonecku (snimke Maxara)

AFP
image

Bolnica u Severodonecku (snimke Maxara)

AFP
image

Rubižnje (snimke Maxara)

AFP
image

Uništene zgrade u Rubižnju

AFP
image

Satelitske snimke prikazuju ogromni krater promjera 40 metara u naselju Dovhenke (Maxar)

AFP

6:34 Portal Nexta javlja da je u Donecku, koji je pod kontrolom ruskih snaga, počelo suđenje britanskim državljanima Seanu Pineru i Andrewu Hillu, ali i Marokancu Brahimu Saadounu. Optuženi su za počinjenje ratnih zločina usmjerenih na 'otimanje i zadržavanje vlasti'. Također ih se optužuje da su strani plaćenici.


5:52 Deseci detektora za radijaciju u blizini nuklearke Černobil počeli su odašiljati podatke o zračenju prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju.

IAEA je objavila da je mreža za praženje radijacije na tom području prestala funkcionirati kada su ruske snage zauzele mjestu nuklearne katastrofe u veljači i držale ga pet tjedana prije nego što su se povukle 31. ožujka.

Glavni ravnatelj agencije Rafael Grossi rekao je da mjerenja koja detektori sada odašilju pokazuju razine radijacije koje su u skladu s onima izmjerenima prije sukoba.


Ukrajina će pokrenuti "knjigu krvnika", sustav prikupljanja dokaza o ratnim zločinima za koje Kijev tvrdi da su počinjeni tijekom ruske okupacije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinski tužitelji tvrde da su zabilježili više od 12.000 ratnih zločina za koje je osumnjičeno više od 600 osoba otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače.

"Sljedećeg tjedna bit će pokrenuta posebna publikacija, 'Knjiga krvnika', sustav kojim će se prikupljati podaci o ratnim zločinima, zločincima iz ruske vojske", rekao je Zelenski u video poruci.

Napomenuo je da će to biti ključni element u njegovu zahtjevu da se pozove na odgovornost ruske vojnike koji su, kako navode ukrajinske vlasti, počinili ubojstva, silovanja i pljačke.

"To su konkretne činjenice o konkretnim pojedincima krivim za konkretne okrutne zločine protiv Ukrajinaca", rekao je Zelenski navodeći kijevsko predgrađe Buču, gdje su, kako tvrde istražitelji, pronađeni dokazi o masovnim smaknućima.

Rusija tvrdi da je učinila sve kako bi izbjegla gađanje civila u "posebnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini. Ruski dužnosnici odbacili su snimke događaja u Buči kao "laž" ukrajinskih vlasti nakon što su ruske snage napustile taj grad krajem ožujka.

Više od 1000 ukrajinskih zatvorenika prebačeno u Rusiju zbog istrage

Više od 1000 ukrajinskih vojnika koji su se predali u gradu Mariupolju prebačeni su u Rusiju radi istrage, izvijestila je agencija Tass navodeći izvor iz policije.

Bude li potvrđena, vijest bi mogla narušiti već ionako teške mirovne pregovore između dviju strana.

Kijev traži da mu se u sklopu razmjene zatvorenika preda svih 2000 branitelja iz Azovstala, no zastupnici u ruskom parlamentu tražili su da se nekima od tih vojnika sudi.

"Više od tisuću osoba iz Azovstalja prebačeno je u Rusiju. Njima se bave tijela za provedbu zakona", rekao je izvor, kako je prenio Tass.

Izvor nije naveo pojedinosti o tome što bi moglo uslijediti, ali je rekao da će još ukrajinskih zarobljenika biti poslano u Rusiju.

Svjetska banka odobrila dodatnu pomoć od 1,49 milijardi dolara

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1,49 milijardi dolara dodatne financijske pomoći Ukrajini, kao pomoć za isplatu plaća državnih službenika i socijalnih radnika.

Uz novi iznos ukupna financijska pomoć Svjetske banke Kijevu prelazi četiri milijarde dolara.

Svjetska banka odobrila je 8. ožujka pomoć u iznosu od tri milijarde, uz trenutačnu isplatu od 489 milijuna dolara, te su od tada isplaćene gotovo dvije milijarde dolara, navela je Svjetska banka u priopćenju.

Najnovije financiranje za Ukrajinu omogućeno je jamstvima Velike Britanije, Nizozemske, Litve i Latvije.

"Projekti Svjetske banke u Ukrajini omogućavaju poboljšanje rada javnih službi u području poput opskrbe vodom, dezinfekcije, grijanja, opskrbe električnom energijom, energetske efikasnosti, prometnica, socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstva", ističe Svjetska banka u priopćenju.

Održavanje tih temeljnih službi nužno je za sprječavanje dodatnoga pogoršanja životnih uvjeta i siromaštva u Ukrajini, izjavio je direktor Svjetske banke za Istočnu Europu Arup Banerji.

Napomenuo je i da će omogućavanje funkcioniranja vlade biti "temelj svake obnove".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:32