Stotine ilegalnih rudara, lokalno poznatih kao zama zamas, godinama su tragale za zlatom na rubu Johannesburga u Južnoj Africi, ručno kopajući tunele čekićima i dlijetima.
Danas je to mjesto pretvoreno u prvi novi podzemni rudnik zlata u Južnoj Africi u više od 15 godina, što je dio globalne utrke za povećanjem proizvodnje metala čija je cijena dosegnula rekordne razine, piše The Wall Street Journal.
„Izgledalo je kao u filmu Mad Max“, rekao je Rudi Deysel, glavni izvršni direktor australske kompanije West Wits Mining, koja je vlasnik rudnika. „Morao sam puzati na sve četiri da bih ušao unutra.“
U rudnik se sada ulaže oko 100 milijuna dolara. Radnici nose zaštitne kacige, imaju uređaje za disanje u hitnim slučajevima te koriste napredne bušilice i drugu modernu opremu.
Projekt, nazvan Qala Shallows, prvo je zlato izvukao u listopadu, a procjenjuje se da bi pri trenutačnim tržišnim cijenama mogao proizvesti zlata u vrijednosti većoj od 4,5 milijardi dolara.
Terminski ugovori na zlato u ponedjeljak su se prvi put zatvorili iznad 5.000 dolara, potaknuti, među ostalim, pojačanim geopolitičkim napetostima. Vrijednost plemenitog metala više se nego udvostručila u manje od dvije godine.
Rast cijene povećao je profite rudarskih kompanija diljem svijeta i potaknuo ih da ponovno pokreću stare rudnike, proširuju postojeće operacije i razvijaju nove projekte. Globalni proračuni za istraživanje zlata porasli su 11 posto, na 6,15 milijardi dolara u 2025., prema podacima S&P Globala.
Newmont, najveći svjetski proizvođač zlata, u listopadu je pustio u komercijalnu proizvodnju rudnik Ahafo North u Gani. Barrick Mining, drugi najveći proizvođač, ove godine planira započeti podzemni razvoj projekta Fourmile u Nevadi.
U Južnoj Africi zlatni boom udahnjuje novi život sektoru koji je godinama bio u padu. Zemlja je tijekom većeg dijela 20. stoljeća bila svjetska prijestolnica zlata i proizvela gotovo polovicu svog zlata ikad iskopanog. No od 2007. pala je s dugogodišnjeg prvog mjesta na 12. poziciju svjetskih proizvođača, nakon što je sve teže privlačila investicije.
Ulagači južnoafričke rudnike doživljavaju kao stare, duboke, opasne i opterećene radnim sporovima. Rast plaća - koji su velikim dijelom omogućili snažni sindikati - te slabo mehanizirana proizvodnja učinili su trošak vađenja jedne unce zlata među najvišima u svijetu.
West Wits je oko 2021. prvi put pokušao osigurati financiranje za Qala Shallows, ali bez uspjeha. „Investitori nisu ni htjeli razgovarati s nama“, rekao je Deysel. „Jednostavno ne vole Južnu Afriku.“
Situacija se promijenila kad su cijene zlata počele snažno rasti. Projekt je tada osigurao sredstva lokalne banke, razvojne financijske institucije i jedne američke rudarsko-financijske tvrtke.
Novi rudnik, udaljen svega 16 kilometara od središta Johannesburga, ima prednosti u odnosu na druge projekte. Kako mu i ime sugerira, Qala Shallows (Qala plićina, op.u.) trenutačno se proteže do dubine od oko 60 metara, uz planirano produbljivanje na gotovo 850 metara - tek četvrtinu dubine najdubljeg rudnika u zemlji.
Projekt se oslanja i na modernu tehnologiju. U potpunom mraku rudnika, radnici s naglavnim svjetiljkama u dvama timovima buše stijenu hidrobušilicama koje pod visokim tlakom izbacuju vodu i razrahljuju rudu. Točka pokrića troškova iznosi 1.291 dolar po unci, niže nego u mnogim velikim južnoafričkim rudnicima koji rade u zahtjevnijim uvjetima.
Iako proizvodnja iz Qala Shallowsa sama po sebi neće preobraziti industriju, ona je pozitivan signal kako rekordne cijene daju novu priliku sektoru koji se dugo smatrao tromim. Harmony Gold, najveći proizvođač u zemlji, proširuje rudnik Mponeng - najdublji na svijetu - čime će mu se očekivani životni vijek više nego udvostručiti, na 20 godina. Sibanye-Stillwater razmatra ponovno otvaranje rudnika Burnstone.
Utrka za povećanjem kapaciteta donosi i izazove. Sve je teže pronaći kvalificiranu radnu snagu, a liste čekanja za opremu sve su dulje, upozorava Deysel, inače geofizičar i rudarski inženjer.
West Wits je, kako bi iskoristio skok cijena, požurio s pokretanjem proizvodnje čak godinu dana prije planiranog roka. „Sve je učinjeno s ciljem vrlo brzog stvaranja novčanog toka“, rekao je Deysel, obilazeći kontejnere koji služe kao uredi i svlačionice iznad ulaza u rudnik.
Zama zamas koji su ranije vadili zlato na tom području potaknuti su da se presele na druge lokacije izvan područja koncesije. Broj zaposlenih trebao bi se do kraja godine više nego udvostručiti, na oko 400 rudara.
Procjenjuje se da će rudnik 2026. proizvesti oko 6.000 unci zlata, a do 2029. proizvodnja bi trebala porasti na oko 70.000 unci godišnje. Očekivani životni vijek rudnika iznosi oko 17 godina.
„Južnoafrički sektor vađenja zlata godinama se suočavao s jednim problemom za drugim“, rekao je Izak Odendaal iz fonda Old Mutual. „Zato je ovaj poticaj, koji dolazi zahvaljujući cijeni zlata, doista izniman.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....