Granična policija na rubu, Biden šalje 1500 vojnika na granicu s Meksikom

Strahujući od naglog porasta ilegalnih graničnih prijelaza nakon što 11. svibnja budu ukinute Trumpove protupandemijske mjere koje su do sada migrantima bitno otežavale put u SAD, američki predsjednik Joe Biden u južne savezne države šalje 1500 vojnika kao ispomoć graničnoj policiji. Vojni kontingent, koji će u velikoj mjeri biti sastavljen od američkih marinaca, druga je Pentagonova "pošiljka" graničnim saveznim državama, u kojima je već angažirano 2.500 vojnika.

Prema trenutnim procjenama, u meksičkim gradovima duž rijeke Rio Grande trenutno se nalazi nekoliko desetaka tisuća migranata koji sljedećeg tjedna planiraju otići na sjever. S obzirom na to da je američka granična policija bila na rubu operativnog kapaciteta i prije tog vala, a da u prihvatnim centrima već sada nema slobodnih kreveta za nove pridošlice, u južnim gradovima američkih graničnih saveznih država počela se širiti panika.

Doughlas Nicholls, republikanski gradonačelnik grada Yuma u pograničnoj državi Arizoni, već mjesecima upozorava Bidenovu administraciju na predstojeći problem. Njegov grad koji se nalazi na samoj granici s Meksikom nema niti jedan prihvatni centar za migrante, zbog čega 11. svibnja očekuju opsadno stanje. Nicholls pozdravlja mobilizaciju vojske, ali od Bijele kuće traži dodatna objašnjenja "plana i programa" njihove migrantske politike mimo "Mjere 42".

Naime, riječ je o mjeri uvedenoj u sklopu javno-zdravstvene politike Donalda Trumpa, a zahvaljujući njoj su migranti koji su ilegalno prešli granicu bili vraćeni u Meksiko i prije nego što im se dala mogućnost da apliciraju za azil. Bidenova administracija već je pokušala poništiti tu mjeru, ali ih je sud u tome spriječio. Sada najavljuju novi set zakona kojima bi se vladi omogućila deportacija onih migranata koji ilegalno prijeđu granicu, i to ne u Meksiko iz kojeg su došli, već u državu iz koje potječu.

No, čak i da paket i bude uspješno usvojen, njegova implementacija morat će pričekati "neka bolja vremena", zato što granična policija koja bi bila zadužena za njegovu provedbu već sada nema kapaciteta za tekuće zadatke. Prema podacima WSJ-a, ta je federalna služba ovoga ponedjeljka u pritvoru imala više od 20.000 migranata. Upravo zato, Bidenova im vlada šalje pojačanje, a prvi kontingent vojske na jugu se očekuje najkasnije do 10. svibnja.

S obzirom na to da vojno osoblje ne smije nadzirati provođenje državnih zakona, u njihovoj ingerenciji na terenu neće biti uhićenje ilegalnih migranata, već će lokalnim dužnosnicima pomoći u administrativnim poslovima, konkretno, u obradi zahtjeva za azilom.

WSJ piše da je u grad Reynosa, nedaleko od teksaškog grada McAllen, proteklih dana pristiglo stotina migrantskih obitelji, najvećim dijelom iz država Srednje Amerike. U prihvatnim je centrima već smješteno više od 3000 korisnika. U gradu Tijuana, nedaleko od kalifornijskog San Diega, prihvatni centri trenutno su dom više od 5000 migranata. Procjenjuje se da ih jednako toliko, a možda još i više, u obližnjim hotelima i privatnom smještaju čeka 11. svibnja.

Granične savezne države do sada su imale običaj novopridošle migrante busom slati na sjever, zbog čega su gradonačelnici i guverneri sjevernih saveznih država apelirali na svoje kolege da obustave tu "nehumanu praksu". Gradonačelnik New Yorka Eric Adams (demokrat), prošloga je tjedna rekao da će do 2024. godine skrb o novopridošlim migrantima njegov grad financijski unazaditi za više od 4,3 milijardi dolara, dok je njegova stranačka kolegica i gradonačelnica Chicaga, Lori Lightfoot, otišla i korak dalje te je guverneru Teksasa Gregu Abbottu (republikancu) poslala otvoreno pismo u kojem ga preklinje da im prestane slati autobuse s migrantima.

- Otkad smo počeli prihvaćati migrante koje nam šaljete, preuzeli smo skrb o više od 8000 muškaraca, žena i djece bez vlastitih resursa – poručila mu je Lightfoot.

Abbott joj nije ostao dužan te ju je ljubazno podsjetio kako je to pismo, zapravo, trebala slati na adresu Bijele kuće, koja je zadužena za nacionalnu strategiju prema migrantima.

Vrijedi napomenuti kako republikanci u Zastupničkom domu najavljuju prijedlog zakona kojim bi se oživjela politika "Ostanite u Meksiku"; tražiteljima azila bi se njome onemogućio dolazak u SAD do formalnog rješenja statusa. Također, tim bi se paketom drastično postrožili uvjeti apliciranja za azil, čime bi velik broj migranata izgubio to pravo zbog čega bi po dolasku u SAD bili promptno deportirani. Iako bi zakon mogao biti usvojen u Zastupničkom domu, gdje republikanci imaju tanašnu većinu, nije pretjerano izgledno da će dobiti "blagoslov" Senata kojeg kontroliraju Bidenovi demokrati.