BEZ SRPSKIH PREDSTAVNIKA

Godišnjica masakra na tržnici Markale: ‘Ne minimizirajte neofašizam da se nikome ne bi ponovilo!‘

Osim brojnih građana, godišnjicu su obilježili i predstavnici nekoliko razina vlasti, s izuzetkom srpskih predstavnika

Piše:

Objavljeno: 05. veljača 2023. 17:49

Cropix/Antonio Balic

U Sarajevu je danas obilježena 29. godišnjica masakra na tržnici Markale, u kojem je minobacačkom granatom ubijeno 68 civila, dok ih je 142 lakše i teže ranjeno. Osim brojnih građana, godišnjicu su obilježili i predstavnici nekoliko razina vlasti, s izuzetkom srpskih predstavnika.

Dan prvog masakra na tržnici Markale danas se obilježava i kao Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva za vrijeme opsade glavnog grada BiH, najduže opsade glavnog grada u povijesti modernog ratovanja.

Petog veljače 1994., negdje između 12.10 i 12.15 sati, minobacačka granata kalibra 120 milimetara pala je i eksplodirala u središtu sarajevske tržnice, koja je u tom trenutku bila puna ljudi.

Istraga Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu zaključila je kako je granata ispaljena s pozicije srpskih snaga te je zbog teroriziranja civilnog stanovništva i zločina protiv čovječnosti general Stanislav Galić, tadašnji zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa, osuđen na doživotni zatvor.

Cvijeće su u nedjelju položili predstavnici udruženja i članovi obitelji stradalih žrtava, predstavnici članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, savjetnik Davor Vuletić i šef kabineta Goran Behmen, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt te brojne druge delegacije i privatni građani.

Godišnjica je uz polaganje cvijeća obilježena sviranjem himne Bosne i Hercegovine, molitvom i minutom šutnje za sve ubijene i ranjene za vrijeme opsade Sarajeva.

Ministrica za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović zahvalila je okupljenima što su odvojili vrijeme kako bi odali počast nevinim žrtvama. "Današnji Dan sjećanja iskoristit ću da se sjetimo i promrzlih i gladnih građana Sarajeva kojima su isključivali struju, zatvarali vodu i prekidali telefonske veze sa svijetom, onih koji su ulicama Sarajeva trčali bježeći od snajperskih hitaca i skrivali se u podrumima od granata, ljudi od kojih su zvijeri pokušavale napraviti životinje koje se bore za goli opstanak, nas kojima su te četiri godine opsade pokušavali oduzeti dostojanstvo", kazala je Prvulović. Sarajevska ministrica pozvala je sve ljude da ne minimiziraju neofašizam, "kako se nikada nikome ne bi ponovile Markale".

Opsada Sarajeva započela je 5. travnja 1992., a trajala je punih 1425 dana, do 29. veljače 1996. Trajala je godinu dana duže od opsade Lenjingrada, pa je Sarajevo nositelj neslavnog rekorda za najdužu opsadu glavnog grada u povijesti modernog ratovanja.

Za vrijeme opsade na grad je ispaljeno više od pola milijuna projektila - artiljerijskih i minobacačkih granata - kojima je ubijen 11.541 stanovnik grada, među njima i 1601 dijete. Više od 50.000 civila bilo je lakše ili teže ranjeno. Svakog je dana na grad u prosjeku padalo 329 granata, a rekordnog 22. srpnja 1993. na grad je ispaljeno 3777 projektila.

Osim generala Galića, sud u Haagu osudio je na doživotni zatvor i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, kao i vojnog zapovjednika Ratka Mladića. General Dragomir Milošević, koji je preuzeo zapovijedanje Sarajevsko-romanijskog korpusa od Galića u kolovozu 1994., osuđen je zbog svoje uloge u opsadi Sarajeva na 29 godina zatvora.

Dodik niječe odgovornost vojske bosanskih Srba za masakr na Markalama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je u nedjelju kako je vojska bosanskih Srba "lažno optužena" za masakr koji je 5. veljače 1994. godine počinjen na sarajevskoj tržnici Markale niječući tako dokazane činjenice zbog kojih su na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeni generali te vojske.

Gotovo istodobno dok je u Sarajevu obilježavana 29. obljetnica zločina u kojemu je uslijed minobacačkog napada s položaja vojske bosanskih Srba na Markalama ubijeno 68 civila, a više od 140 je ranjeno, Dodik je na Twitteru postavio objavu u kojoj je naveo kako su za to lažno optuženi Srbi.

"Markale su zločin za koji su dva puta lažno optuženi Srbi i uporabljene su kao povod za NATO bombardiranje RS", napisao je Dodik.

Na taj način oživio je tezu srpske propagande kako su civili na Markalama u veljači 1994. godine te kasnije u kolovozu 1995. godine stradali jer su tržnicu gađali s položaja Armije BiH ili je pak tamo podmetnut eksploziv kako bi NATO intervenirao u ratu u BiH.

Dva masakra na Markalama bila su predmet dokaznog postupka i na suđenjima generalima vojske bosanskih Srba Dragomiru Miloševiću i Stanislavu Galiću koji su zapovijedali snagama koje su Sarajevo držali u opsadi. Obojici je dokazana odgovornost za napade na civilno stanovništvo u Sarajevu uključujuči tu masakre na Markalama i zbog toga su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Odgovornost za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva tijekom opsade toga grada sastavni je dio osuđujućih presuda i ratnom političkom i vojnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću te Ratku Mladiću.

Počast žrtvama masakra na Marakalama iz veljače 1994. u nedjelju je u Sarajevu odao i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, a gradske vlasti organizirale su komemoraciju u povodu 5. veljače koji je označen kao dan sjećanja na sve žrtve opsade Sarajeva. U tom je gradu od travnja 1992. do okončanja rata 1995. godine ubijeno više od 11 tisuća stanovnika.

Dodik je u nedjelju ustvrdio kako su sve tvrdnje o odgovornosti vojske bosanskih Srba za te žrtve "lažne", a da će se imena odgovornih tek doznati.

Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko u srpnju 2021. godine nametnuo je izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima je kazneno djelo postalo nijekanje sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima. Za to se može dobiti do pet godina zatvora, no po tom osnovu dosad još nitko nije procesuiran. (Hina)

Vezane vijesti