ODLAZAK JAMESA MATTISA

GLOBALNA UZBUNA NAKON NAPRASNE OSTAVKE AMERIČKOG MINISTRA OBRANE Poljuljana je sigurnosna arhitektura čitavog svijeta, ovo su najopasniji scenariji

Donald Trump i James Mattis
 Jonathan Ernst / REUTERS

Barack Obama u svom je mandatu promijenio četiri ministra obrane. Kad god je neki od njih otišao, to nije izazvalo ali baš nikakvu uzbunu.

Odluka generala Jamesa Mattisa da se povuče iz Pentagona nakon dvije godine glavna je vijest svih svjetskih medija. I politike. I većina se komentara može svesti na sljedeće: iz Bijele kuće je otišla posljednja odrasla osoba (republikanski senator Bob Corker je prošle godine administraciju Donalda Trumpa nazvao “vrtićem”). Takva reakcija ne treba posebno čuditi. CNN je na svojoj web stranici objavio tekst s naslovom: “Mattisov odlazak utire put globalnom kaosu”. Jer, kad su odlazili Obamini ministri ili oni iz administracije Georgea W. Busha (mlađeg) ili Billa Clintona, u kabinetu i oko predsjednika uvijek je bilo dovoljno odgovornih ljudi koji su razumjeli međunarodne odnose i bili svjesni obveza SAD-a prema globalnom poretku i miru.

Mattis je u svom pismu nedvojbeno definirao da se duboko ne slaže s Trumpovim pristupom sigurnosnim pitanjima i idejom rušenja postojećih savezništava - u konačnici, razbijanja međunarodnog poretka od kojeg je upravo SAD imao najviše koristi.

Odluka o povlačenju iz Sirije, o kojoj nisu bili obaviješteni ne samo saveznici nego ni američki zapovjednici na terenu, kap je koja je prelila čašu.

Iran

Mattis je imao oštar stav prema Iranu i smatrao je tu zemlju ozbiljnom prijetnjom svjetskom miru. No, suprotstavio se Trumpovoj odluci da se SAD povuče iz nuklearnog sporazuma s Teheranom. Iza koje je stajao prije svega Bolton, jedan od kreatora američke intervencije u Iraku 2003. godine od čijih se negativnih posljedica svijet još nije oporavio. Za Mattisa je izlazak iz nuklearnog sporazuma značio iznevjeriti saveznike. Sada više ništa nije na putu agresivnom pristupu prema Iranu. Najveća prijetnja.

Kina

General, poznat pod nadimkom “Bijesni pas”, zagovarao je dijalog dviju najvećih svjetskih sila. I nije bio sklon ni trgovinskom ratu, a kamoli pomisli na ratni sukob. U Pekingu su ga posebno cijenili jer je djelovao smirujuće i prema američkim saveznicima u regiji i prema kineskoj vlasti. U Bijeloj kući sada ostaje na snazi teza bivšeg savjetnika Stephena Bannona: “Nije pitanje hoćemo li zaratiti s Kinom, nego kad ćemo”.

Rusija

Trump želi dobre odnose s Vladimirom Putinom, ali nikako da ih ostvari. Problem je što Rusiju ne voli Bolton koji smatra da je treba baciti na koljena. I koji potiče Trumpa da izađe iz sporazuma o projektilima kratkog i srednjeg dometa (INF). To će, ako do toga dođe, ozbiljno iritirati Moskvu. Putin je na svojoj konferenciji za novinare u četvrtak upozorio da je nuklearni sukob realna prijetnja.

Europa

Ostale članice NATO-a nervozno procjenjuju čime će ih Trump uskoro ucijeniti. Mattis je bio taj koji je Trumpa uvjerio da “NATO nije zastario”, da treba graditi i jačati transatlantske veze. Bolton je taj koji smatra da bi svi saveznici trebali jače pomagati SAD-u. Nije zaboravio da 2003. u Irak nisu otišli ni Francuska, ni Njemačka, ni mnogi drugi (ni Hrvatska). Novi raskol na transatlantskom planu samo bi ojačao Putinove planove za daljnje razaranje europskog zajedništva. Posljednjim Trumpovim potezima - povlačenje iz Sirije - izuzetno je nezadovoljan i Izrael. A povlačenje iz Afganistana, u trenutku kad traju pregovori s talibanima, apsolutno je neracionalna odluka. Odlaskom Jamesa Mattisa globalna sigurnosna arhitektura postaje neizvjesnija. Utoliko prije što se kao nasljednik spominje senator Tom Cotton koji dijeli ideološku platformu s Trumpom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:50