RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Glavni tajnik NATO-a poslao mračno upozorenje: ‘Ovo nije gotovo!‘; Rusi teško optužili Kijev: ‘Pobili su 4000 civila!‘

Najznačajnija ratna zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Prizori rata u Ukrajini, glavni tajnik NATO-a - Jens Stoltenberg

 /Profimedia/afp

Ključni događaji:

- Putin najavio posjet kineskog predsjednika Rusiji na proljeće 2023. godine

- Zelenski: Moguće je da Rusi do Nove godine planiraju zauzimanje istočne regije

- U regiji Černihiv poginula jedna osoba

- Rusija ispalila tijekom noći na Kijev 16 ‘dronova samoubojica‘

- Britanija šalje Ukrajini detektore i komplete za razminiranje


Putin odobrio podmirenje dugova za ruski plin u stranoj valuti

Rusija će dopustiti državama da svoja dugovanja za dobavu ruskog plina podmire u stranoj valuti, zahvaljujući odluci koju je u petak donio ruski predsjednik Vladimir Putin, a kojom je poništio prijašnji dekret o plaćanju isključivo u rubljima.

U dokumentu je pojašnjeno i da podmirenje dugova ne podrazumijeva automatski nastavak slanja ruskog plina prema državama dužnicima. Iako je dopušteno dugovanja podmiriti u stranoj valuti, Putinova odluka ne mijenja prijašnji dekret o plaćanju u rubljima za moguće isporuke novih količina ruskog plina.

Putin je spomenuti dekret potpisao u ožujku, prisiljavajući europske kupce da otvore račune u rubljima pri Gazprombanku i plaćaju za ruski plin u ruskoj valuti.

Doprema plina je ukinuta za neke tvrtke i neke države, kao što su Poljska i Finska, koje su odbile pristati na takve uvjete.


Glavni tajnik NATO-a: ‘Putin i dalje želi Ukrajinu!‘

Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je da Vladimir Putin nije odustao od svojih planova da "kontrolira Ukrajinu".

U intervjuu za novinsku agenciju dpa, Stoltenberg je rekao da "nema naznaka da je Putin promijenio opći cilj rata", a to je "kontrola Ukrajine".

Rusija je mobilizirala "mnogo novih trupa" i "pokazala spremnost podnijeti bolne gubitke", rekao je.

"Ovo nije gotovo. Ratovi su nepredvidivi, ali moramo se pripremiti na duge staze, ali i na nove ruske ofenzive. Ne treba podcjenjivati ​​Rusiju!", izjavio je Stoltenberg.


Zelenski: ‘Napredujemo u nekim dijelovima Donbasa‘

Ukrajina ‘napreduje u nekim dijelovima Donbasa‘, izjavio je ukrajinski predsjednik.

Govoreći u svom noćnom video obraćanju, Zelenski je izjavio: ‘U cjelini, držimo svoje pozicije. Postoje i neka područja s prednje strane gdje malo napredujemo!‘

Dodao je da je Kijev ojačao svoju protuzračnu sposobnost i da će je dodatno ojačati u novoj godini kako bi zaštitio sebe i europski kontinent.


Rusi teško optužili Ukrajince

Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima.

Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada.

Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.

Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura).

Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade.

Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.

Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila.

"Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000", navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda.

Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR.

Branitelji Mariupolja dugo su pružali otpor sklonjeni u bunkerima nekadašnje čeličane Azovstalj sve dok grad nije pao, a zarobljeni su od 16 do 20. svibnja.

Ruska strana tvrdi da je 2439 boraca izašlo iz Azovstalja, a ukrajinska strana govori o 2449 boraca. Neki od njih naknadno su razmijenjeni u razmjeni ratnih zarobljenika.

Točan broj poginulih u Mariupolju nije poznat. Vlasti procjenjuju gubitak između deset i dvadeset tisuća stanovnika, a gotovo su sve kuće u gradu oštećene ili uništene, piše Ukrainska Pravda.

SKR navodi da je počeo istragu zločina protiv zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i drugih vojnih zapovjednika zbog zločina u Mariupolju, među njima protiv Denisa Prokopenka, zapovjednika pukovnije Azov.


Putin i Xi Jinping zavjetovali se na suradnju

Vladimir Putin i njegov kineski kolega Xi Jinping obećali su produbiti veze između Moskve i Pekinga, javlja Guardian.

Dok je par vodio bilateralne razgovore putem videokonferencije, Putin je pozvao Xija da posjeti Moskvu na proljeće i prisustvuje na, kako je opisao, javnom demonstriranju "snage rusko-kineskih veza".

Putin je u svojoj izjavi, koja je trajala oko osam minuta, istaknuo važnost rusko-kineskog "strateškog partnerstva". Ruski čelnik istaknuo je i da vojna suradnja ima "posebno mjesto" u odnosima između njihovih zemalja. Rekao je i da Kremlj namjerava "ojačati suradnju između oružanih snaga Rusije i Kine".

Kineski državni mediji izvijestili su da je Xi rekao Putinu da put do mirovnih pregovora o Ukrajini neće biti gladak i da će Peking nastaviti zastupati svoj "objektivan i pošten stav" o tom pitanju.

Xi, koji je Putina nazvao svojim "dragim prijateljem", rekao je da "suočen s teškom i nimalo jednostavnom međunarodnom situacijom Peking spreman pojačati stratešku suradnju s Rusijom, a Kina i Rusija bit će globalni partneri koji će raditi na dobrobit naroda vlastitih zemalja, kao i na očuvanju stabilnosti diljem svijeta”.


Bjelorusija: Projektil nije slučajno pao na naše tlo

- Malo je vjerojatno da je ukrajinski projektil protuzračne obrane koji je oboren u Bjelorusiji slučajno ušao u zračni prostor naše zemlje - poručuju bjeloruske vlasti.

Dodali su da je najvjerojatnije postojala neka "namjera" iza njegovog lansiranja, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.

Podsjećamo, u četvrtak je bjelorusko ministarstvo obrane tvrdilo da je ukrajinski projektil S-300 oboren 15 kilometara od bjelorusko-ukrajinske granice. Ukrajina još nije komentirala bjeloruske tvrdnje.

Bjeloruska državna novinska agencija BeITA izvijestila je da je ukrajinski protuzračni projektil S-300 pao u četvrtak na teritorij Bjelorusije tijekom jednog od najvećih ruskih raketnih napada na Ukrajinu od početka rata.

Bjelorusko ministarstvo obrane objavilo je da je ukrajinski projektil oborila bjeloruska protuzračna obrana.

BelTA je izvijestila da je projektil koji je pao u Bjelorusiji došao s ukrajinskog teritorija. Objavila je fotografiju na kojoj su, kako tvrdi, prikazani dijelovi projektila S-300 na napuštenom poljoprivrednom zemljištu.


Rusi: Zaustavili smo dotok zapadnog oružja Ukrajini

Rusko ministarstvo obrane objavilo je kako je njihova vojska pokrenula snažan napad na elektroenergetske objekte u Ukrajini, pri tome koristeći visokoprecizno naoružanje dugog dometa.

Tvrde kako su tako uspjeli prekinuli željeznički promet i blokirali isporuku "naoružanja proizvedenog u inozemstvu" ukrajinskim oružanim snagama. "Svi zadani ciljevi su neutralizirani. Napad je rezultirao zaustavljanjem proizvodnje i održavanja oružja i vojne tehnike, kao i prekidom preraspodjele rezervnih snaga Oružanih snaga Ukrajine (AFU) iz zapadnih regija Ukrajine", napisali su u priopćenju Rusi.


Kremlj zabrinut zbog rakete koja je pala na Bjelorusiju

Kremlj je rekao da je "krajnje zabrinut" nakon kako je ukrajinski projektil protuzračne obrane oboren u bjeloruskom zračnom prostoru, javlja Sky News. Minsk je u četvrtak naime ustvrdio da je ukrajinski projektil S-300 oboren u zapadnoj regiji Brest, 15 kilometara od granice s Ukrajinom.

Incident se dogodio usporedno s novim snažnim napadima ruske vojske na Ukrajinu, koji su onesposobili opskrbu strujom tisućama i ubivši najmanje četiri osobe.

Bjelorusija je zbog toga pozvala ukrajinskog veleposlanika i zatražila "temeljitu" istragu navodnog slijetanja projektila.


Rusi masovno bježe s Krima

Rusi navodno masovno bježe s Krima jer strahuju od napada na Kerčki most, koji spaja okupirani poluotok i kopnenu Rusiju.

Telegraph javlja da se stvaraju kilometarske kolone na mostu, o čemu svjedoče i snimke na društvenim mrežama, navodno snimljene na Kerčkom mostu, a dužnosnici traže od građana koji prelaze most da isprazne džepove te ih detaljno pregledavaju.


Rusija u državnom fondu želi više kineskih juana

Rusija je podigla gornju granicu udjela kineskih juana i zlata u državnom stabilizacijskom fondu (NWF), izvijestilo je ministarstvo financija, naglašavajući ubrzano okretanje valutama "prijateljskih zemalja".

Udio imovine u juanima sada može iznositi maksimalno 60 posto, u usporedbi s dosadašnjih 30 posto, a zlato najviše 40 posto. Do sada je udio zlata bio ograničen na 20 posto.

Bilanca u japanskim jenima i britanskim funtama svedena je na nulu.

Na prvi dan prosinca vrijednost imovine stabilizacijskog fonda iznosila je 186,5 milijardi dolara.

„Rusko ministarstvo financija dosljedno nastavlja smanjivati udjele valuta ‘neprijateljskih‘ država u strukturi imovine NWF-a”, stoji u priopćenju.

Rusija smatra „neprijateljskom” svaku zemlju koja joj je zbog invazije na Ukrajinu uvela sankcije.

"Od valuta ‘prijateljskih‘ zemalja, juan u najvećoj mjeri ima obilježja rezervne valute i dovoljnu likvidnost na našem domaćem tržištu deviza", rekao je ministar financija Anton Siluanov.

Otkada je Zapad ruskoj središnjoj banci onemogućio poslovanje u dolarima, eurima i funtama i zamrznuo 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi, otprilike polovinu, Moskva ubrzano kupuje dostupnije valute, što će činiti i u idućoj godini, rekao je Siluanov.

Moskovska burza prognozira da će obujam trgovanja u juanima i rubljima u idućoj godini nadmašiti obujam trgovanja u dolarima i rubljima, s obzirom na kontinuirano jačanje financijskih veza između Moskve i Pekinga.


Ruske vlasti izvijestile o granatiranju Belgoroda

Vjačeslav Gladkov, guverner regije Belgorod u Rusiji, izvijestio je na Telegramu da je to područje bilo meta granatiranja.

- Gradska četvrt Šebekinski bila je meta granatiranja. Nije bilo žrtava. Granata je pogodila zonu tvorničkog pogona. Razbijeni su prozori, oštećena je ograda. Sve hitne službe su na terenu.


U regiji Černihiv poginula jedna osoba

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika Ukrajine, objavio je na Telegramu jedna osoba ubijena tijekom granatiranja u Semenivki u regiji Černihiv na sjeveru Ukrajine. Okolnosti pogibije se istražuju.

Također je rekao da je u gradu nestalo struje.


Putin najavio posjet kineskog predsjednika Rusiji na proljeće 2023. godine

Reuters javlja da je ruski čelnik Vladimir Putin rekao da očekuje posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rusiji na proljeće 2023. godine.

U uvodnim riječima na videokonferenciji dvojice čelnika, koja se emitira na državnoj televiziji, Putin je poručio kako raste važnost rusko-kineskih odnosa kao čimbenika stabilnosti te da mu je cilj produbiti vojnu suradnju dviju zemalja.

- Očekujemo vas dragi predsjedniče, dragi prijatelju, idućeg proljeća u državnom posjetu Moskvi, rekao je.

Poručio je da će posjet "pokazati svijetu bliskost rusko-kineskih odnosa".

image

Videokonferencija Xija i Putina

Mikhail Klimentyev/Afp
image

Videokonferencija Xija i Putina

Mikhail Klimentyev/Afp

Zelenski: Moguće je da Rusi do Nove godine planiraju zauzimanje istočne regije

U kasnonoćnom obraćanju ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija nije odustala od planova zauzimanja istočne regije Doneck i da im je to mogući cilj do Nove godine.

Ponovno je obećao da će Ukrajinci ‘preživjeti‘ rusku invaziju, koja je započela prije 10 mjeseci.

- Ostala su dva dana u ovoj godini. Možda će nas neprijatelj još jednom pokušati natjerati da Novu godinu dočekamo u mraku. Možda nas planiraju natjerati da patimo novim udarima na naše gradove. Što god oni planirali, jednu stvar znamo o sebi: preživjet ćemo. Hoćemo. Otjerat ćemo ih. U to nema sumnje. I bit će kažnjeni za ovaj užasni rat.

Zelenski je rekao da je situacija najteža u Bahmutu i Soledaru u regiji Doneck.


Zelenski: Nije lako, teško je, ali uvjeren sam da ćemo se izvući

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu i Facebooku seriju fotografija ukrajinskih vojnika i pripadnika spasilačkih službi u akciji, te uputio važnu poruku.

- Borimo se za Ukrajinu, za vrijednosti koje spajaju Europu i demokratski svijet, za globalne životne vrijednosti. Za sve što teroristička država pokušava uništiti. Nije lako, teško je, ali uvjeren sam da ćemo se izvući i da ruska agresija neće uspjeti kako se ostali potencijalni agresori u svijetu ne bi usudili ponoviti ono što radi rusizam, poručio je.


Xi i Putin će razgovarati putem videolinka

Kineski predsjednik XI Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi razgovarati u petak putem videolinka, priopćio je Kremlj, dok će analitičari pažljivo promatrati susret i tražiti bilo kakav znak omekšavanja u potpori kineskog čelnika ruskom predsjedniku nakon više od 10 mjeseci rata u Ukrajini.

Dvojica čelnika trebali bi razgovarati o bilateralnim odnosima dviju zemalja te razmijeniti mišljenja o regionalnim pitanjima i njihovom strateškom partnerstvu, najavio je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.


Rusija ispalila tijekom noći na Kijev 16 ‘dronova samoubojica‘, Ukrajinci ih sve srušili

Ukrajinske zračne snage su u petak ujutro izvijestile da je Rusija tijekom noći ispalila 16 ‘dronova samoubojica‘ i da ih je njihova protuzračna obrana sve uništila. Dodaje se da su dronovi poslani is smjera jugoistoka i sjevera.

Vojna uprava Kijeva je obavijestila građane da je tijekom noći pet dronova ušlo u zračni prostor Kijeva, a krhotine jednoga su udarile u upravnu zgradu u četvrti Holosivski.


Dva sata iza ponoći počeo napad dronovima na Kijevu

Vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je napad dronovima.

Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene.

Guverner kijevske regije Oleksij Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima.

Svjedok je rekao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe.

Prema pisanju Kyiv Independenta, prve procjene ukazuju da je ukrajinska protuzračna obrana srušila sve dronove koje je Rusija poslala u Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u četvrtak putem društvenih mreža da su zračne snage širom Ukrajine u tom danu odbile 54 ruska projektila i 11 dronova.

Priznao je da je u četvrtak navečer većina regija u Ukrajini pogođena nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura.

"Večeras je nestalo struje u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju", rekao je.

Rusija je u četvrtak ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je od početka rata jedan od najvećih zračnih napada.


Britanija šalje Ukrajini detektore i komplete za razminiranje

Velika Britanija izvijestila je u petak da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i stotinu kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom.

"Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije", rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.

"Novi paket britanske vojne potpore po njegovim riječima pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij.

Metalni detektori, njemačkog proizvođača Vallon mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.

Wallace je izjavio u četvrtak da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2,3 milijarde funti vojne pomoći u 2023. što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 13:30