Francuska se zalaže za jačanje zaštite vanjskih granica i prijem Hrvatske u Schengen

Konsolidacija schengenske zone slobodnog kretanja jedna je od tema o kojima se u Parizu razgovaralo na prvom radnom sastanku francuskog Predsjedništva Vijeća EU i Kolegija Europske komisije. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su neke krize proteklih godina oslabile ovu zonu pa je sada potrebno obnoviti slobodu kretanja.

"Mi smo dali prijedlog reforme pakta o migracijama i nadamo se da će francusko predsjedanje pridonijeti da se postigne uspjeh. Cilj je istodobno osigurati slobodu kretanja na unutarnjim granicama i jačati zaštitu vanjskih granica, uključujući i suradnjom s državama iz kojih migranti dolaze", izjavila je predsjednica Europske komisije.

To je ključna tema i za Hrvatsku tijekom sljedećih šest mjeseci jer Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU i čeka ulazak u Schengen za što je, prema zaključcima i Europske komisije i svih država članica, ispunila sve uvjete.

No, upravo reforma pakta o migracijama i azilu, ali i slučaj Bugarske i Rumunjske koje više od deset godina čekaju ulazak u Schengen, mogu utjecati i na dinamiku prijema Hrvatske.

Jedan izvor francuskog Predsjedništva EU rekao je kako će o mogućem proširenju schengenskog prostora odlučivati šefovi država ili vlada EU, a prije toga je potrebno postići dogovor o jačanju zaštite vanjskih granica i registriranju svih stranaca koji ulaze u EU. Podsjetio je da se francuski predsjednik Macron već izjasnio za pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru.

No, isti je izvor dodao da prije proširenja Schengena treba postići dogovor o prvoj etapi pakta o migracijama i azilu, koja uključuje zaštitu vanjskih granica i registraciju svih stranaca koji ulaze na teritorij EU. Usvajanje tog pakta, prema navodima francuskih izvora, odvijalo bi se u tri etape, a zaključci o prvoj etapi trebali bi biti usvojeni do ožujka.

Ta prva etapa uključivala bi postizanje ravnoteže između solidarnosti i odgovornosti, odnosno spremnosti za podjelu migracijskog tereta s članicama koje imaju vanjske granice, kao i odgovornosti za zaštitu vanjskih granica. To bi uključilo i dogovor o aranžmanima za zadržavanje migranata na vanjskim granicama i provjeru njihova identiteta s aspekta sigurnosti.

"Najprije treba postići dogovor o jačanju vanjskih granica, pri čemu je važna prva etapa migracijskog paketa, a onda će se moći govoriti o proširenju Schengena", rekao je izvor francuske vlade.

Iako formalno slučaj hrvatskog postupka ulaska u Schengen nije vezan uz Bugarsku i Rumunjsku, neke države Europske Unije mogu to politički povezati, a to može utjecati i na brzinu prijema Hrvatske u Schengen. Procjenjuje se da u ovom trenutku postoji konsenzus za prijem Hrvatske, ali ne i za Bugarsku i Rumunjsku.