Francuska se bori da hakiranje Macrona ne utječe na rezultat izbora

Francuska pokušava spriječiti da hakerski napad na predsjedničkog kandidata Emmanuela Macrona utječe na rezultat drugog kruga izbora te je u subotu objavila upozorenje da je objava tih podataka ukradenih iz kampanje kazneno djelo.

Macronov izborni stožer je kasno u petak navečer priopćio kako je on žrtva "masivnog i koordiniranog" hakerskog napada čija je svrha utjecati na drugi krug predsjedničkih izbora koji se održavaju u nedjelju i na kojima se bori protiv krajnje desne Marine Le Pen. Dokumenti koji su u petak procurili na internet nalazili su se u elektroničkoj pošti hakiranoj prije nekoliko tjedana, a riječ je o Macronovim mailovima.

Ti su dokumenti pomiješani s lažnima kako bi "posijali sumnju i dezinformacije", naveo je njegov izborni stožer, dodavši da je to pokušaj "destabilizacije francuskih predsjedničkih izbora "sličan onome koji se prošle godine dogodio u Sjedinjenim Državama". To se sve dogodilo u zadnjim satima prije no što je Francuska ušla u razdoblje predizborne šutnje koja političarima zabranjuje da komentiraju ovaj događaj.

Curenje podataka dogodilo se u vrijeme dok Macron, bivši investicijski bankar i ministar gospodarstva, pred Le Pen ima solidnu prednost. Zadnje ankete pokazuju da vodi s 62 naprema njezinih 32 posto.

"Uoči najvažnijeg glasovanja za naše institucije, povjerenstvo poziva sve koji su prisutni na internetskim stranicama i društvenim mrežama, prvenstveno medije, ali i građane, da pokažu odgovornost i ne šire ovaj sadržaj kako ne bi utjecali na rezultate ovih izbora", priopćilo je u subotu francusko izborno povjerenstvo.

Ono bi moglo imati poteškoća pri kontroli širenja tog sadržaja u vrijeme kada većina ljudi čita vijesti online, informacije slobodno kolaju preko granica, a mnogi korisnici ostaju anonimni. Francuski mediji popratili su hakiranje na različite načine. Lijevi Liberation ga je stavio na naslovnicu na svom portalu, ali ga televizijske kuće uopće nisu spomenule.

Novine Le Monde na svojoj su stranici istaknule kako neće objaviti taj sadržaj dok ne završe izbori, djelomično zbog toga što takva velika količina podataka zahtijeva vrijeme da se obradi, ali i zato što je očito da je cilj te objave bio upravo utjecati na nedjeljne izbore.

"Ako ovi dokumenti sadrže neka otkrića, naravno da će ih Le Monde objaviti nakon što ih istraži, poštujući naša novinarska i etička načela, bez da nam kalendar objava uvjetuju anonimni čimbenici", priopćio je taj list.

Florian Philippot, zamjenik Marine Le Pen u njezinoj Nacionalnoj Fronti, na Twitteru je upitao "hoće li nas Macronleaksi naučiti nešto oko čega je istraživačko novinarstvo namjerno šutilo?", referirajući se na oznaku #Macronleaks kojom se označava rasprava o tom slučaju na toj društvenoj mreži.

Gotovo 9 gigabajta podataka za koje se tvrdi da pripadaju stožeru kampanje Macrona objavljeni su preko profila EMLEAKS na stranici Pastebin koja dopušta anonimno dijeljenje datoteka. U početku nije bilo jasno tko je za njih odgovoran, no Macronova stranka En Marche! (Naprijed) priopćila je da je svrha tog napada destabilizacija demokracije i nanošenje štete njihovom pokretu.

Izbori u nedjelju smatraju se jednim od najvažnijih za Francusku u nekoliko desetljeća zbog dva dijametralno suprotna pogleda na Europu i francusko mjesto u svijetu koji se na njima bore. Le Pen želi zatvoriti granice i izaći iz eurozone, dok Macron traži čvršću europsku suradnju i otvorenu ekonomiju.