PIŠE INOSLAV BEŠKER

FOTO Transnacionalni generalni štrajk potresao je EU: 'Zašto dug plaćamo mi koji nismo ništa pogriješili?'

Od 27 članica, javne manifestacije odrćane su u njih 23: najžešće je bilo u krizom najteže pogođenim zemljama. Oko 80 posto Španjolaca odbilo je raditi

RIM - "Zašto dug plaćamo mi, koji nismo ništa pogriješili?” Ta rečenica koju je posve smirenim, gotovo rezigniranim tonom u televizijsku kameru izrekao u srijedu štrajkač u Lisabonu zapravo sabire u sebi srž prosvjeda koji se u obliku generalnog štrajka prolio evropskim zemljama, na inicijativu Konfederacije evropskih sindikata.

VIDEO, FOTO Burno u Europi: Građani na ulicama, u Madridu ozlijeđeno 34 ljudi, u Rimu sukobi s policijom!

Kako se moglo očekivati - najžešće je bilo u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Grčkoj, dakle u evropskim zemljama najžešće pogođenima sadašnjom krizom, ali štrajk je, u manjoj ili većoj mjeri, zahvatio sve članice Evropske unije, s javnim manifestacijama u dvadeset i tri od 27 članica (znakovito je da se to hrvatskih sindikata nije ticalo).

Na raznim stranama čulo se “Toma la huelga!” (Prihvati štrajk), dakle parola koju su lansirali španjolski sindikati da bi animirali sve u Uniji, znajući dobro da ni uzroci ni rješenja nisu tek nacionalni.

Pojednostavljeno se tvrdi da je štrajk bio protiv mjera štednje, protiv onoga što vlade i Evropska unija predočuju kao kontrolu rastrošnosti.

Nije posve tako. I iz usta sudionika, a ne samo sindikalnih prvaka, čulo se gotovo unisono da su mjere štednje potrebne ili čak neizbježne ali da su pri njihovu uvođenju i provođenju počinjene dvije kardinalne greške: prvo, da je glavnina tereta bačena na najnemoćnije, koji ne raspolažu moćnim lobijima, konkretno na srednju i nižu klasu; drugo, da su dosadašnje mjere efikasno ili manje efikasno rezale trošak i potrošnju, ali da, barem u najpogođenijim zemljama, nije bilo mjera koje bi efikasno povukle naprijed, iz recesije u konjunkturu, koje bi otvorile perspektivu.

“Ministri se ponašaju kao da su knjigovođe”, zgražaju se sindikalci i podsjećaju da je ne samo u Sjedinjenim Državama, nego i u Francuskoj i Njemačkoj država intervenirala da bi pokrenula proizvodnju, kako recesija ne bi potonula u depresiju.

U Španjolskoj, gdje je nezaposlenost prešla 25 posto, toga su bolno svjesni. “Austerity davi rad”, čulo se i u Madridu i u Torinu.

To je u Španjolskoj bio drugi generalni štrajk u osam mjeseci. Sukobi su ovaj put bili još žešći, jer je beznađe zahvatilo i nezaposlene, s jedne strane, a i policiju, ukliještenu između osjećaja dužnosti i činjenice da i sama trpi smanjenje plaća i otpuštanja iz službe.

U Madridu ovaj put poprište sukoba nije bila Puerta del Sol, nego Gran via, bankarska i potrošačka arterija, gdje je do podneva pritvoreno 118 osoba, a od 74 ozlijeđenih prevezenih u bolnice njih 18 pripadaju snagama sigurnosti. Sindikati ocjenjuju da se štrajku pridružilo oko 80 posto (zasad još) uposlenih.

“Političari napokon moraju početi slušati ljude, a ne samo jedan drugoga” - rekao je jedan od manifestanata televiziji. Završavajući mitinge, sindikalni vođe su zahtijevali svenarodni referendum koji bi osporio ili potvrdio politiku vlade.

U Portugalu je štrajk počeo u utorak u 22. Lisabon je bio blokiran, ali radila je emisijska Banka Portugala, koja je baš u srijedu objavila da će se BDP dogodine smanjiti za još 1,6 posto.

U Italiji je jedna od novosti jača i organiziranija nazočnost profašističkih snaga, dobro organiziranih i veoma agresivnih. Blocco studentesco - u crnim košuljama i s rukama podignutima na fašistički pozdrav, blizak fašistoidnoj udruzi “CasaPound” (Poundov dom) - pokušao se u Rimu probiti prema vladinoj Palači Chigi te je suzbijen nakon dvaju oštrih okršaja, na Ripetti i na Corsu, dok su u trećem okršaju na Tibarskoj obali nedaleko od Sinagoge prevagu policijama donijela tek oklopljena borna kola.

Iskazali su se i ultralijevi “autonomni”, osobito u Torinu, gdje je dvadesetak njih naišlo na usamljena policajca, pa su mu bejzbolskim palicama polomili i kacigu i ruke, ali je lubanja izdržala.

U Torinu su “zauzeli” neboder banke Intesa San Paolo, u Parmi Deutsche Bank, u Anconi ispostava emisijske Banke Italije, u Pisi na sat vremena Kosi zvonik. Blokirane su i središnje željezničke stanice u većim gradovima. Ozlijeđenih više desetaka u desetak većih gradova, od toga 17 pripadnika snaga reda.

Sva se Grčka zaustavila u podne. Manifestacije su čak mirnije i malobrojnije - nakon pet godina pada društvenoga brutoproizvoda, uz nezaposlenost od također 25 posto, Grci se osjećaju manje sami, imaju dojam da se i drugima “popelo iz donje u gornju”. “Ovo je kriza sviju, ne samo Grkâ”, čitalo se u srijedu na transparentima.

Vlakovi su stali i u Bruxellesu.

Augustin Palokaj iz Bruxellesa: Štrajk na Europski dan protiv štednje

Masovni prosvjedi protiv oštrih mjera štednje paralizirali su danas promet u nekim državama Europske Unije, a nisu zaobišli ni glavni grad EU, Bruxelles, gdje se također štrajkalo na takozvani Europski dan protiv štednje.

Iako su u Belgiji štrajkali samo neki sindikati, željeznica nije radila, što je prouzročilo glavobolju mnogima. I oni koji nisu ovaj put sudjelovali u štrajku, solidarizirali su se s prosvjednicima. Vlakovi u Belgiji su potpuno stali, a otežan je i promet za London, Pariz i Amsterdam. Prosvjednici su se okupili ispred zgrade Europske Unije, a marširali su i ispred veleposlanstava nekih država članica.

Građani prosvjeduju protiv mjera koje nameće Europska Unija kao uvjet za financijsku pomoć državama s financijskim problemima. Te su mjere postale nepodnošljive stanovnicima Grčke i Španjolske, ali zabrinjavaju građane i radnike u cijeloj Europi. Predstavnici organizatora u Bruxellesu ponavljaju ono što govore i njihovi kolege u drugim državama: mjere štednje ne daju rezultate i samo su povećale razlike između raznih slojeva društva.

Šef socijalističkog sindikata Belgije, Filip Peers, izjavio je da se protive mjerama štednje jer one samo produbljuju krizu te smanjuju broj radnih mjesta u javnom sektoru i kupovnu moć srednje klase. Međutim, šef Europske federacije poslodavaca, Philippe de Buck, protivi se ovakvom obliku štrajka. On smatra da će ovakvi nacionalni štrajkovi oštetiti ekonomiju, stajati milijarde eura i na svjetskoj razini samo odvratiti investitore od Europe.

Iako se prosvjeduje i protiv politike Europske Unije, ona se tijekom dana nije izjasnila o prosvjedima. Povjerenik Olli Rehn, zadužen za rješavanje krize u eurozoni, održao je konferenciju za novinare na kojoj je govorio o situaciji u Španjolskoj. Europska Unija zaokupljena je zastojem pregovora o proračunu za sljedeću godinu, a djelomično su za to krive i mjere protiv kojih se prosvjeduje. I Europska Unija planira smanjiti davanja iz proračuna za neke projekte vezane za studiranje.

I dok se političari u EU svađaju i podijeljeni su između bogatih i siromašnih, Juga i Sjevera, prosvjednici ističu da se solidariziraju s kolegama jer će, ako se ovakva situacija nastavi, kad-tad posljedice osjetiti svi, gdje god živjeli u EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:55