ZAGREB - Snažna atlantska oluja Xynthia danas je nastavila svoj smrtonosni pohod po zapadnoj Europi, usmrtviši dosad barem 57 osoba. Vjetrovi uraganske jačine, koji pušu brzinom i do 175 kilometara na sat, i snažne kiše glavna su obilježja ove neuobičajeno jake oluje.
Xynthia je u nedjelju prvo harala Portugalom i Španjolskom, usmrtivši tri osobe, a zatim se svom silinom sručila na Francusku, gdje je proglašeno stanje nacionalne katastrofe.
10.000 spasitelja
U Francuskoj je dosad poginulo barem 48 osoba, dok je milijun domaćinstava ostalo bez struje. Najteže su pogođene oblasti Vendee i Charente-Martime na zapadnoj obali Francuske, gdje je podivljalo more s valovima i do osam metara poplavilo brojna naselja na obali. Mnogi su ljudi ostali bez svojih domova, a oko 10.000 spasilaca i vatrogasaca koji su jučer stigli na pogođeno područje pomaže stanovništvu.
- Naš je glavni prioritet sada zbrinuti ljude koji su ostali bez svojih domova, sve ljude čiji su životi ugroženi visokim vodama i poplavama - izjavio je francuski premijer Francois Fillon. Zapadnu obalu Francuske posjetio je i predsjednik Nicolas Sarkozy. Xynthia je najsnažnija oluja koja je pogodila Francusku nakon 1999. godine, kada je poginulo 88 ljudi, a na sjeveru zemlje bez električne struje ostalo je četiri milijuna domaćinstava.
Opustošila Francusku
Opustošivši Francusku, Xynthia je u noći s nedjelje na ponedjeljak nastavila haračiti po Njemačkoj, gdje je poginulo šest osoba.
Dr. Ivica Vilibić: Ciklone u Jadranu bit će snažnije
Zašto je oluja Xynthia tako snažna?
- Ove zime je strujanje u atmosferi izrazito anomalno, meridionalni prijenos energije je vrlo izražen, a posljedica toga je pomak mlazne struje i putanja ciklona prema jugu. Izražena visinska dolina se nalazila iznad dijela Atlantika zapadno od Kanarskih otoka i Portugala, nad čijim je toplim vodama nastala i Xynthia. Gibajući se na prednjoj strani neuobičajeno snažne mlazne struje, ciklona je jačala i pogodila europsko kopno. Sama jačina i neuobičajena putanja ciklone je povezana s procesima koji su karakterizirali ovu zimu kao izrazito oborinsku, topliju u polarnim krajevima te hladniju u umjerenim.
Kako nastaju atlantske oluje?
- Atlantske oluje najčešće nastaju na prednjoj strani dubokih atmosferskih dolina, gdje dolazi do jakog vertikalnog smicanja vjetra i sudara zračnih masa. Drugi bitan čimbenik jest temperatura mora jer toplije more više isparava te doprinosi snazi oluje.
Povećava li se intenzitet i frekvencija tih oluja?
- Postoje mnoge klimatske studije koje govore o porastu intenziteta tih ciklona, no i o pomaku njihovih putanja prema sjeveru, kao posljedica globalnog zatopljenja. Prema tim scenarijima, u Jadranu bi ukupan broj ciklona trebao opadati, no njihov intenzitet raste. Pitanje je je li ova godina dobar indikator klimatskih promjena s obzirom na anomalije cirkulacije koje mogu biti uzrokovane i globalnim procesima kao što je El Nino. (Tanja Rudež)
NAJJAČE OLUJE:
- Kyrill: Pogodila 2007. godine sjeverozapad Europe usmrtivši 40 osoba
- Harwin: Oluja koja se sručila na jug Švedske u nekoliko sati iščupala milijune stabala
- Poput uragana: Veliku Britaniju pogodila 2003. godine oluja s vjetrovima koji su puhali brzinom 180 kilometara na sat
- Oluja svih oluja: Pogodila Francusku 1999. godine, usmrtila 88 ljudi