Dvije tisuće prosvjedovalo je u subotu u Dresdenu protiv neonacističkog skupa koji je privukao tisuću sudionika, nekih 3.000 ljudi u Münchenu iskazivalo je nezadovoljstvo Sigurnosnom konferencijom, a u Erfurtu prosvjedovalo se protiv ksenofobne stranke AfD.
Bubnjevima, zviždaljkama, bučnom glazbom i pjevanjem u istočnonjemačkom gradu Dresdenu stotine ljudi prosvjedovale su protiv skupa koji su održali neonacisti.
Takozvanim "pogrebnim maršom" neonacisti su komemorirali razaranje toga grada prije 75 godina u savezničkom bombardiranju krajem Drugog svjetskog rata.
Njima suprotstavljeni prosvjednici nosili su transparentne s natpisima "Zajedno protiv skretanja Europe u desno".
Prema prvim procjenama organizatora nešto više od 2.000 ljudi okupilo se protiv pripadnika krajnje desnice kojima su se došli pridružiti i istomišljenici iz drugih europskih zemalja.
Točan broj prosvjednika bilo je teško procijeniti jer je mnogo ljudi sudjelovalo u dva odvojena marša i raspršilo se po dolasku u središte grada, piše agencija dpa.
Skup pripadnika krajnje desnice morao je krenuti drukčijom rutom nego što je prvotno bilo predviđeno zbog protuprosvjeda i blokade. Prema procjenama nešto više od 1.000 neonacista nije moglo proći starim gradom kako su planirali te su se morali kretati alternativnim pravcem. Neonacisti su završni skup održali na glavnom željezničkom kolodvoru. Na skupu su bile zastave iz Španjolske, Italije, Francuske i Slovačke.
Ukupno je 1500 policajaca bilo raspoređeno, a helikopterima je bio nadziran grad. "Policija je dva skupa držala razdvojenima", rekao je glasnogovornik.
Policija je navečer objavila da je privela sedam osoba tijekom neonacističkog skupa i protuprosvjeda, a otvoreno je 25 istraga zbog mogućeg kršenja zakona o javnom okupljanju, nanošenju tjelesnih ozljeda i remećenja javnog reda.
U četvrtak je u Dresdenu bila održana komemoracija na 75. godišnjicu razaranja Dresdena. Na taj dan oko 11.000 građana formiralo je ljudski lanac u znak podrške miru i pomirbi.
Među njima je bio i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier koji se zauzeo za obranu demokracije kazavši "Bombardiranje Dresdena sjeća nas na razaranje države i demokracije što su učinili nacisti (...) na antisemitizam i rasni fanatizam" i zatim je upozorio "Strahujem da su te opasnosti još prisutne".
Britanske i američke snage počele su bombardiranje 13. veljače 1945. koje je trajalo tri dana, razorilo grad i usmrtilo 25.000 ljudi.
München
Oko 3.000 ljudi prosvjedovalo je protiv Sigurnosne konferencije u Münchenu, a za osiguranje tog skupa bilo je mobilizirano gotovo 4.000 policajaca.
Nekih 500 ljudi formiralo je ljudski lanac u gradskome središtu u subotu, a na prosvjede je pozvao "Savez akcije protiv NATO-ove sigurnosne konferencije (Action Alliance against the NATO Security Conference).
Na rubu prosvjeda pedesetgodišnji muškarac polio se benzinom i trčao prema okupljenom mnoštvu s upaljačem u ruci, no policajci su ga na vrijeme spriječili u pokušaju da se zapali.
Prema prvim rezultatima istrage riječ je o muškarcu iz Iraka koji je želio skrenuti pozornost na političko stanje u svojoj zemlji.
Oko 3900 policajaca mobilizirano je za sigurnost u gradu tijekom trajanja skupa za vikend.
Organizatori su kazali da ove godine očekuju sudjelovanje 35 čelnika država i vlada i 100 ministara u Münchenu na najvažnijem stručnom skupu na temu politike sigurnosti.
Erfurt
Tisuće ljudi prosvjedovale su u subotu u Erfurtu, glavnom gradu Tiringije, u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je izbor čelnika te savezne pokrajine zahvaljujući krajnjoj desnici prouzročio politički potres u Njemačkoj.
Oko 18.000 ljudi sudjelovalo je u prosvjedima, navode organizatori, nevladine organizacije, umjetnici, sindikalni i politički čelnici. Prosvjedi su se održali pod sloganom "Bez nas, nećemo pakt s fašistima: nikad i nigdje!" Na transparentima se moglo čitati: "Ne želimo IV. Reich" i "ne želimo vlast po svaku cijenu".
Neočekivan izbor 5. veljače liberala Thomasa Kemmericha (FDP) zahvaljujući glasovima konzervativne desnice i krajnje desnice okupljenih u koaliciju, već je potaknuo brojne spontane skupove diljem Njemačke. Zbog bure koju je taj izbor podigao u zemlji, Kemmerich je podnio ostavku 24 sata nakon izbora tijesnom većinom.
No organizatori prosvjeda misle da je šteta već učinjena. Nekoliko ureda FDP-a bilo je na meti napada diljem zemlje, a kriza se proširila i na stranku CDU kancelarke Angele Merkel pošto je njezin član u Tiringiji zajedno s AfD-om sudjelovao u izboru Kemmericha. Zbog toga je čelnica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer početkom tjedan najavila svoju skoru ostavku s mjesta predsjednice stranke i rekla da ne želi naslijediti Merkel nakon završetka njezina mandata krajem 2021.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....