Većina odraslih Amerikanaca ne bi bila voljna služiti vojsku kada bi Sjedinjene Države ušle u veliki rat, pokazala je nedavna anketa, a istovremeno se čini da povjerenje tamošnje javnosti u oružane snage opada.
Ove brojke dolaze nakon što su se sve grane oružanih snaga posljednjih godina mučile da ispune svoje ciljeve novačenja, što ukazuje na rastuće neraspoloženje prema karijeri u vojsci. Godine 2023. kopnena vojska i zračne snage SAD-a nisu ostvarile svoje ciljeve od oko 10.000 novaka, dok je Mornarica podbacila za 6.000. Od 1987. broj aktivnog osoblja opao je za 39 posto.
Stručnjaci kažu da su takvi nedostaci snaga zabrinjavajući s obzirom na sve nestabilniju globalnu sliku s američkim vodstvom, koje nije sigurno kada će idući put morati upotrijebiti svoju punu vojnu snagu.
"Imamo udarne grupe, nosače zrakoplova s postrojbom marinaca sada kod Izraela", rekao je za Newsweek Justin Henderson, bivši operater transporta američkih marinaca koji je postao vojni regrut. "Mi financiramo dva rata, ali zapravo su nam čizme na zemlji, a dronovi iznad Gaze. Tako da smo već uključeni u to - i nismo sigurni što se događa na Tajvanu. Dakle, ovo je vrlo burno vrijeme za nas jer ne znamo što će se dogoditi".
"Koliko je to važno ovisi o kakvim ljudima govorite, a što ne dobivate", kaže Tom Shugart, viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost i bivši zapovjednik mornaričke jurišne podmornice.
Dok se pješački novaci mogu obučiti za nekoliko tjedana, isto ne vrijedi za druge rodove i grane. "Recimo da mornarica dulje vrijeme ne uspije regrutirati ciljane grupe i nije u mogućnosti dovesti ljude koji su joj potrebni za upravljanje podmornicama i upravljanje njezinim zrakoplovima... ako završite u velikom sukobu, trebat će vremena za obučiti te ljude", rekao je.
Međutim, stručnjaci ističu da postoji složen skup čimbenika koji pridonose problemima novačenja u vojsci, uključujući i prilagodbu njezinih poruka mlađoj ciljanoj generaciji koja je više zaokupljena modernom tehnologijom, a i priče o navodnom ‘woke‘ marketingu štete novačenju, kao i ekonomski izgledi koji se pokazuju kao izazovno okruženje za te napore.
"Ulažemo aktivne napore kako bismo osigurali da vojska ostane održiv i produktivan izbor karijere za većinu ljudi", rekla je za Newsweek zapovjednica Nicole Schwegman, glasnogovornica Ministarstva obrane.
Smjena generacija
Anketa istraživačkog instituta Echelon Insights na 1029 osoba, provedena između 23. i 26. listopada, pokazala je da 72 posto ispitanih ne bi bilo spremno dobrovoljno služiti u oružanim snagama kada bi Amerika ušla u veliki sukob, u usporedbi s 21 posto ispitanika koji bi. Ostali, pak, nisu bili sigurni. Anketa je provedena nakon što je Hamas 7. listopada izveo napad bez presedana na Izrael.
No, Shugart kaže da je rezultatima ipak potreban kontekst. "Vrlo sam skeptičan da je to točno jer mislim da ono ‘zašto‘ ste u ratu može dramatično promijeniti odgovor na to pitanje", navodi on. "Bio sam u vojsci prije 11. rujna, velik dio društva zapravo nije previše razmišljao o vojsci (prije toga)".
"Ako pogledate našu povijest, treba nas uvjeriti da uđemo u rat", ističe David Eustice, izvršni direktor Military Recruiting Expert, pružatelja usluga profesionalnog osposobljavanja za vojno novačenje. Dok je Amerikancima trebao razlog da podrže rat u Vijetnamu, kaže on, rat u Afganistanu "bio je trenutačan i imao je široku podršku jer se nešto dogodilo našoj zemlji".
"Ako smo uvjereni da je to nešto što trebamo učiniti, Amerikanci će to općenito učiniti - to što se manje ljudi pridružuje (vojsci) druga je stvar i vrlo je složena", dodaje.
Početkom listopada, istraživanje među 1000 osoba koje je proveo J.L. Partners otkrilo je da je većina Amerikanaca izjavila da bi umrli boreći se za svoju zemlju ako bi SAD bile napadnute, a kada se to raščlani prema dobi, taj je osjećaj najslabiji među onima u dobi od 18 do 29 godina.
U međuvremenu, istraživanje Gallupa u lipnju pokazalo je da je povjerenje u vojsku opalo šestu godinu zaredom, na 60 posto.
Eustice, koji je 26 godina služio u Nacionalnoj gardi Minnesote, primjećuje da su mladi ljudi glavna meta vojske za novake - to je trenutačno generacija Z ili oni rođeni nakon 1997. godine - te je ustvrdio da ih je odrastanje u doba interneta naviknulo na "trenutačno zadovoljstvo".
Postoji, navodi on, jako mnogo izbora. "Možete dobiti ono što želite ako to samo poželite, sve vam može biti dostavljeno. Za gotovo sve je potreban tek jedan ili klik." U svijetu u kojem se fakultetska diploma može steći iz spavaće sobe, navodi Eustice, strogost obuke može se činiti neprivlačnom.
Nepovoljno ekonomsko okruženje
Također je manje vjerojatno da će sadašnja generacija komunicirati s pripadnicima vojske. Eustice navodi da je njegov otac, koji je služio u Koreji, doživio da sedmero od njegovih desetero djece služe u vojsci, ali da je takva obitelj danas vrlo neuobičajena.
Henderson kaže da je moderna tehnologija općenito smanjila interakciju licem u lice, što je bio standardni način za vojne regrutere da angažiraju mlade ljude. "Takvih prilika za razgovore više nema u izobilju kao što ih je nekad bilo".
Tu su i ekonomski razlozi. Stopa nezaposlenosti u SAD-u pala je na 3,9 posto, dok je samo u listopadu u gospodarstvo otvoreno 150.000 radnih mjesta - poslovi se nude i ljudi ih prihvaćaju.
Istovremeno, građane muči inflacija pa mnogi traže veće plaće, koje trenutačno rastu više od inflacije. A novaci u oružanim snagama zarađuju tek nešto više od 20.000 dolara godišnje.
"Definitivno postoji jaka veza između (stope) nezaposlenosti i toga koliko je teško unovačiti ljude", rekao je Shugart. "Kada smo u recesiji i nezaposlenost je visoka, onda općenito vojska ima vrlo malo problema regrutirati ljude do broja koji joj je potreban jer ljudi traže posao. S druge strane, ako gospodarstvo doista dobro stoji, a tržište rada je jako otvoreno i ljudi imaju mnogo opcija, ponekad vojska ima više problema s regrutiranjem."
No, vojni regruteri također tvrde da postoji nedostatak svijesti o punom paketu koji vojska pruža osim osnovne plaće - nešto za što kažu da oružane snage moraju bolje istaknuti kako bi privukle mlađe generacije.
"Ne mislim nužno da tržište rada to otežava, a drugi se možda neće složiti s tim", kaže Eustice. "To je vrlo velika briga za generaciju Z, financijska stabilnost. Međutim, vojna služba nudi znanje, novac, zdravstveno osiguranje, mirovinu ako štedite, ponude stambenih zajmova nakon što završite sa službom, dragocjeno iskustvo da unaprijedi vas i vašu karijeru". "Dakle, po meni bi ekonomska situacija trebala poboljšati ono što radimo, ako to ispravno iskomuniciramo."
Shugart, pak, kaže da je za one na koje vojska cilja - one koji moraju biti fizički spremni - besplatna zdravstvena skrb manja briga te ukazuje da bi ključna točka besplatne školarine mogla biti potkopana planom oprosta studentskih kredita administracije Joea Bidena zbog kojeg su otpisani deseci tisuća dolara dugova najsiromašnijih zajmoprimaca.
Kulturni ‘rat‘
Također, nekoliko pokušaja vojnog PR-a ove godine izazvalo je bijes društvenih medija i optužbe zbog skretanja prema ‘woke‘ kulturi s argumentom da će time odvratiti one koji bi se najvjerojatnije željeli prijaviti.
U svibnju se mornarica našla na udaru kritika jer je pozvala Joshuu Kelleya, ‘drag kraljicu‘ po imenu Harpy Daniels, da postane digitalni ambasador kako bi "doprli do širokog spektra potencijalnih kandidata". Glasnogovornik je tada rekao da "stoji uz svaku osobu koja je spremna dati prisegu da će staviti svoj život na kocku u obrani ove nacije".
U srpnju je vojska dobila oštru reakciju zbog objave profila bojnice Rachel Jones, transrodne službenice.
No, Eustice je rekao da ove vrste rasprava o kulturnom ratu vjerojatno neće odvratiti ciljanu generaciju vojske koja je "vrlo otvorena... za sve vrste različitih stilova života". No dodao je: "Neke će roditelje te stvari odbiti i možda neće toliko podržavati vojnu službu"
"Obično je izazov natjerati roditelje da budu za to", rekao je. "Oni podržavaju svoju vojsku, ali bi radije da je to dijete nekog drugog."