Financijski paket: Orban smatra da je dogovor blizu, Rutte traži neka objašnjenja

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u četvrtak da je dogovor o deblokadi financijskog paketa vrlo blizu, dok nizozemski premijer Mark Rutte još ne može reći je li zadovoljan kompromisnim prijedlogom koji je njemačko predsjedništvo napravilo zajedno s Mađarskom i Poljskom.

"Vrlo smo blizu postizanja dobrog sporazuma za jedinstvo Europske unije. Danas se borimo za jedinstvo našeg kontinenta", rekao je Orban po dolasku na samit EU-a.

S druge strane, nizozemski premijer Rutte, koji se uvijek zauzimao za što stroži mehanizam uvjetovanja, rekao je da ne može reći je li zadovoljan predloženim kompromisom dok ne dobije odgovore na neka pitanja koja se iz toga nameću.

Prvo pitanje na koje Rutte želi odgovor jest što o kompromisu misli Europski parlament. Kao drugo, ističe da ne želi da kompromis na bilo koji način ograničava pravni opsege djelovanja uredbe o mehanizmu uvjetovanosti. Treći Rutteov zahtjev je da pravna služba Vijeća EU-a objavi što prije, danas ili sutra, svoju pravnu analizu kompromisnog prijedloga.

Njemačko predsjedništvo Vijećem EU-a pripremilo je nacrt rješenja za otklanjanje mađarsko-poljske blokade velikog financijskog paketa prema kojem se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s vladavinom prava ne bi mogla primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a.

Takvo rješenje koje je njemačko predsjedništvo ispregovaralo s Mađarskom i Poljskom predstavljeno je u srijedu poslijepodne veleposlanicima država članica. Sada je potrebno da ga potvrde čelnici zemalja članica, koji su se u četvrtak počeli okupljati u Bruxellesu, gdje će sudjelovati na dvodnevnom samitu. Za odluku je potrebna suglasnost svih zemalja članica.

Prema predloženom kompromisu uredba kojom se uvjetuje dodjela europskih sredstava vladavinom prava ostaje nepromijenjena, a Mađarska i Poljska bi kroz interpretativnu izjavu dobile jamstvo da će se mehanizam koristiti objektivno i nepristrano.

U interpretativnoj izjavi se pojašnjava kako i kada se može aktivirati mehanizam kojim se uvjetuje dodjela europskih sredstava poštivanjem vladavine prava. Prema nacrtu teksta, Komisija neće predlagati mjere prema uredbi o mehanizmu uvjetovanosti dok ne razradi smjernice za primjenu mehanizma, a te smjernice mogu biti dovršene tek nakon odluke Suda EU-a. To znači da nema odluke o sankcijama prije odluke Suda.

Prema predloženom kompromisu, "primjena mehanizma uvjetovanosti bit će objektivna, pravedna, nepristrana i utemeljena na činjenicama", pri čemu će se sve države članice tretirati jednako i bez diskriminacije.

Također prema predloženom tekstu, mehanizam uvjetovanosti primjenjivat će se samo za programe koji se financiraju u okviru novog VFO-a i plana za oporavak, ne i za projekte koji se financiraju iz sadašnjeg VFO-a za razdoblje 2014-2020. Ranije je bilo predviđeno da se mehanizam primjenjuje za sve isplate iz europskog proračuna počevši od 1. siječnja 2021. uključujući i financiranje iz sadašnjeg VFO-a, iz kojeg se sredstva mogu trošiti još naredne tri godine.

To u praksi znači da se mehanizam i ne može primjenjivati prije 2022. ili 2023. kada će se početi provoditi projekti u okviru novih programa iz sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna.

Zbog mehanizma uvjetovanosti Mađarska i Poljska blokiraju donošenje dijela paketa o sedmogodišnjem proračunu EU-a i plana za oporavak. Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine težak je 1074 milijarde eura, a izvanredni instrument za oporavak nazvan EU sljedeće generacije iznosi 750 milijardi, od kojih bi se 390 milijardi državama članica dodijelilo kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kroz povoljne zajmove.

Bez usvajanja cijelog paketa ne može se donijeti ni godišnji proračun za 2021. i EU bi se morala financirati prema privremenom proračunu, koji funkcionira po sustavu "privremenih dvanaestina". Taj sustav predviđa da se mjesečno ne smije potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna iz prošle godine. No, to sa sobom nosi i brojne negativne implikacije, među ostalim i znatno smanjenje sredstava, pogotovo za kohezijska sredstva i ruralni razvoj.

Što se tiče instrumenta EU sljedeće generacije, ostalih 25 zemalja članica bi u slučaju da se ne postigne dogovor, moralo ići na alternativno rješenje kojim bi zaobišli veto Mađarske i Poljske.