Izraelski ultraortodoksni Židovi sve se više prijavljuju u vojsku, iako je njihova zajednica oslobođena vojne obveze. Jedan od njih je Modechai Porat, koji svoje služenje u IDF-ju taji jer bi, da se o tome zna, zbog toga bio izložen kritikama i odbacivanju unutar svoje ekstremno religiozne zajednice. Nije jedini.
Nakon napada 7. listopada, u vojsku se za borbe protiv Hamasa javilo nekoliko tisuća ultraortodoksnih Židova. Izraelske oružane snage, prema procjenama, broje 170.000 vojnika u aktivnoj vojnoj službi, pa 2000 ortodoksnih dragovoljaca čini "kap u moru". Ali, s obzirom na to da je ultraortodoksnim Židovima zabranjeno stupati u vojsku, ta brojka itekako je značajna i potencijalno predstavlja važnu promjenu.
Pitanje identiteta
Naime, odbijanje vojne službe oduvijek je kontroverzno u zemlji u kojoj je vojna služba dio nacionalnog identiteta. To je pitanje odvelo do pada premijera Benjamina Netanyahua 2019. godine. Ortodoksni Židovi smatraju, naime, da bi ih služenje u vojsci odvuklo od proučavanje Tore te kako bi mlade u njihovoj zajednici odsluženje vojnog roka promijenilo.
No, Hamasov napad i pokolj 1200 Židova na jugu Izraela promijenio je stav mnogih ultrareligioznih stanovnika Izraela. "Sada članovi te zajednice priznaju legitimitet vojske, a smanjuje se stigma mladića koji pristupaju vojsci", komentira Nechumi Yaffe, predavačica na Školi političkih znanosti sveučilišta u Tel Avivu. "Sve veći broj članova sada kaže da je važno imati vojsku, i sve ih je više sklono prijaviti se", objašnjava Yaffe, koji je 2022. proveo istraživanje o stavu ultraortodoksnih Židova prema vojsci. Tada je, u ožujku 2022. 35 posto dogovorilo da trebaju pridonositi izraelskoj obrani. A nakon napada, taj se postotak popeo na 49 posto.
IDF je zadužio rabina Ramija Ravada za regrutaciju u toj zajednici. U nekoliko sati prijavilo se 400 ljudi. Uskoro se broj popeo na tisuću. Bilo je, govori rabin, važno što je mlade uvjerio da mogu nastaviti pohađati vjersku školu te kako ih prijava u vojsku neće automatski diskvalificirati. "Naša vjera nije protiv vojske. I u Tori se govori o ratu i vojnicima. Ali nema prisile, kazao je Ravad.
Stvar opstanka
Od 2000 dosad prijavljenih, 450 su prihvaćeni. Nechumi Yaffe kaže da će zbog promjene u stavu sigurno biti pritisaka da se promijeni zakon. Na one koji su se prijavili već se vrši pritisak. Modechai Porat, 36-godišnji socijalni radnik, kaže da su njegova sina odbili u dvije vjerske škole.
On ne sudjeluje u borbama, ali radi kao savjetnik i pruža psihološku pomoć vojnicima koji pokapaju poginule. Ponosan je, kao i drugi članovi ultraortodoksne zajednice. Njegovi istomišljenici među ultraortodoksnim Židovima kažu da se nakon napada osjećaju jednako i religioznima i Izraelcima. To je stvar opstanka, navode.