Izjava smijenjenog ministra obrane Mihajla Fedorova da bi Ukrajina trebala raspisati prijevremene izbore izazvala je neviđenu buru u državi. Fedorov je bio jedan od najbližih suradnika Volodimira Zelenskog i ovo će zasigurno pogoditi ukrajinskog predsjednika, no šanse da se Fedorovljeva želja ostvari su u ovom trenutku prilično male, pojašnjava za Jutarnji list bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božo Kovačević.
Ipak, jedna stvar mogla bi biti svojevrsna prijelomnica, a to je susret Fedorova i Donalda Trumpa. "Ako do toga dođe, neovisno o tome o čemu bi njih dvojica mogli razgovarati, to bi bio ogroman i, prije svega, ozbiljan udarac za Zelenskog. Znamo da Trump i Zelenski nisu u dobrim odnosima i znamo da je Fedorov ponovio tezu koju je Trump izrekao još davno prije: da je predsjednik Zelenski nelegitiman i da su rokovi njegova mandata istekli. A što se tiče Trumpa, on ionako ne mari za zakone pa mu činjenica da za raspisivanje izbora tijekom rata treba mijenjati Ustav ne predstavlja problem", pojasnio je Kovačević. Kyiv Independent ekskluzivno doznaje da Fedorov razmatra putovanje u Sjedinjene Države, koje bi se moglo dogoditi već idući tjedan. "Susret Fedorova s Elonom Muskom me ne bi iznenadio jer su njih dvojica bliski tehnokrati koji bi upravljanje državom pretvorili u nedemokratsku tehnokraciju. Ali, susret s Trumpom već bi bio znakovit", kaže Kovačević.
Bivši veleposlanik u Rusiji podsjeća da bi ukrajinski parlament morao promijeniti Ustav i zakon kako bi se omogućilo održavanje izbora u izvanrednim okolnostima. A budući da većinu u parlamentu ima stranka predsjednika Zelenskog, koja mu je odana, Kovačević je zaključio da raspisivanje izbora u krajnjoj instanciji ponovno ovisi o Zelenskom. "Očito je da svjedočimo političkoj krizi u Ukrajini koja je inicirana iz nekih krugova na Zapadu koji nisu zadovoljni Zelenskim i koji bi htjeli promjene u Ukrajini. Neprestano izbijanje korupcijskih afera nije slučajno te vrlo vjerojatno nije samo posljedica djelovanja antikorupcijskih tijela u Ukrajini. Vrhovna Rada, na prijedlog predsjednika države, pokušala je smanjiti nadležnosti ili ukinuti neovisne agencije za borbu protiv korupcije, zbog čega je Zelenski naišao na oštro suprotstavljanje Zapada. Sve to govori o krizi vlasti u Ukrajini, ali i o tome da je demokratska svijest pustila čvršći korijen u ukrajinskoj javnosti", govori Kovačević.
Na pitanje koji su to krugovi sa Zapada koji su inicirali političku krizu, veleposlanik ističe da se Zelenski zamjerio vladajućim krugovima u Poljskoj zbog afirmiranja nacističkih pokreta koji su se tijekom Drugoga svjetskog rata borili protiv Sovjetskog Saveza, ali su s Nijemcima istrebljivali Židove i Poljake. To vidi kao jednu od mogućih rezervi prema Zelenskom.
Nedavni posjet Zelenskog predsjedniku Vučiću u Srbiji mogao bi, smatra, izazvati nezadovoljstvo u nekim krugovima u Europskoj uniji. Uz to, predsjednik Zelenski nastoji da između Ukrajine i Europske unije postoji odnos kakav je između Izraela i Sjedinjenih Država, što bi značilo da Ukrajina ima velik utjecaj na donošenje odluka unutar Europske unije. Moguće je da se to nekim političkim krugovima u Europskoj uniji ne sviđa. "Predsjednik Zelenski je nekim svojim postupcima i neodmjerenim izjavama, a u tom je kontekstu ipak ključan njegov pokušaj ukidanja antikorupcijskih agencija, izazvao neraspoloženje i u političkim krugovima država koje inače bezrezervno podržavaju Ukrajinu", pojašnjava Kovačević.
U takvom kontekstu u kojem je Zelenski doživio pad ugleda među saveznicima na Zapadu, a u Ukrajini je došlo do vala nezadovoljstva smjenom Fedorova, bivši ministar obrane vjerojatno je pomislio da ima stanovite izglede za uspjeh. U obraćanju javnosti Fedorov je objasnio da je Ukrajina, zbog neprestanog odgađanja izbora uslijed ruske agresije, postala zarobljenik ruske politike. Budući da se kraj rata ne naslućuje, postojeće strukture vlasti mogle bi neodređeno dugo obnašati dužnost. Fedorovljev istup pritom odgovara raspoloženju sve većeg broja građana Ukrajine koji očito žele promjenu, ističe Kovačević: "U ratnim uvjetima građani se redovito homogeniziraju oko vlasti i predsjednik Zelenski i dalje uživa povjerenje velikog dijela građana. Ali, ako bi se otvorila izborna kampanja, moguće je da bi neki od njegovih potencijalnih protukandidata, osobito general Zalužni, a možda sada i Fedorov, postigli istu razinu popularnosti". Iako Fedorov želi iskoristiti zamah javnosti u svoju korist, postoje i drugi protukandidati s kojima bi se na potencijalnim izborima mogao suočiti.
General Valerij Zalužni i šef predsjedničkog ureda Kirilo Budanov također uživaju vrlo visoko povjerenje građana. "Vjerojatno bi se ti protukandidati predsjedniku Zelenskom dogovorili da u drugom krugu podrže onog koji će ostati u toj borbi. U prvom krugu bi oni iskušali zapravo koji je od njih najpopularniji i računali bi na to da predsjednik Zelenski ne može pobijediti u prvom krugu. A u drugom bi krugu, pretpostavljam, oni koji nisu prošli u drugi krug podržali opozicijskog kandidata. To bi doista moglo ugroziti predsjednika Zelenskog", smatra Kovačević. Naš sugovornik pritom ne vjeruje da bi Rusija mogla utjecati na rezultate izbora. "Svi koji imaju izglede za pobjedu kandidati su koje Rusija definira kao svoje neprijatelje. Tko god od njih bude na čelu Ukrajine, neće odustati od integracije zemlje u Zapad", ističe.
Što se tiče aktualnog stanja na bojištu, stručnjak za Rusiju ističe kako je teško dati pouzdanu procjenu jer se, usporedno sa svim ostalim oblicima ratovanja, vodi i propagandni rat. Ukrajinci ne govore o svojim gubicima, kao što ni Rusi ne govore o svojima. Svaka strana ističe samo svoje uspjehe, a ne komentira neuspjehe. "Generalno se može reći da Rusija nije uspjela ostvariti svoje ratne ciljeve. Ukrajina je uspješna u onemogućavanju Rusije da ostvari svoje ciljeve, ali ni sama ne može ostvariti svoj krajnji cilj, a to je oslobođenje svih okupiranih teritorija. Zato svjedočimo pat-poziciji, dok je kušnja za europske političke krugove velika. Ako Europa i dalje bude inzistirala na tome da Ukrajina sama ostvari ratne ciljeve Europske unije, odnosno nanese strateški poraz Rusiji, morat će se pripremiti za daljnje povećanje izdvajanja za kupnju oružja koje će biti poklonjeno Ukrajini. Time se otvara pitanje održivosti državnih proračuna zemalja članica Europske unije, odnosno europskih članica NATO-a", kaže Kovačević, dodajući da, osim pat-pozicije na fronti, svjedočimo pat-poziciji u pregovorima.
"Čini da je predsjedniku Zelenskom stalo do toga da se sporazum o primirju postigne prije zime. Glavni napori ruskih oružanih snaga usmjereni su na uništavanje infrastrukture koja bi Ukrajincima tijekom iduće zime trebala osigurati električnu i toplinsku energiju. Zelenski se boji još jedne zime, koja bi bila katastrofalnija od prošle. Putin u tome vidi mogućnost da postavlja svoje uvjete, a oni su poznati: želi da cijeli Donbas pripadne Rusiji. Zbog toga je razvoj situacije teško predvidjeti. Istodobno Putin ignorira činjenicu da je Rusija već pretrpjela materijalnu štetu koja je u najmanju ruku usporediva sa štetom koju je nanijela Ukrajini, a možda je i veća. Rekao bih da bi za obje strane najrazumnije bilo da otpočnu pregovore", zaključuje Kovačević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....