FASCINANTNO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA BACA NOVO SVIJETLO NA POVIJESNI DOGAĐAJ 'Pobili su toliko ljudi da su izazvali klimatske promjene'

Kada su Europljani započeli kolonizaciju Amerike u 15. i 16. stoljeću, pobili su toliko domorodaca da su promijenili klimu na Zemlji i uzrokovali 'malo ledeno doba'.

Kolonizatori su direktno i indirektno praktički desetkovali starosjedioce - populacija naroda koji su živjeli u Sjevernoj i Južnoj Americi smanjila se za 90 posto u 16. stoljeću, nakon Kolumbovog putovanja 1492.

Prema novom istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), ta masivna depopulacija dva kontinenta dovela je do zapuštanja velike količine poljoprivrednog zemljišta, koje su ubrzo preuzele šume i drugo rastlinje. Ovaj povećani rast biljaka povukao je toliko ugljikovog dioksida da je uzrokovao globalno zahlađenje. Prosječne temperature pale su oko 0,15 stupnjeva Celzija krajem 16. stoljeća i početkom 17.

- Veliko odumiranje domorodaca u Amerikama uzrokovalo je globalni utjecaj na Zemljin klimatski sustav u dva stoljeća prije industrijske revolucije, napisao je tim s UCL-a u svojim rezultatima istraživanja.

Taj pad globalne temperature poznat je kao 'malo ledeno doba' - bilo je to vrijeme kada bi se londonska rijeka Temza često zaledila, sniježne mećave bile su česte u Portugalu, a klimatske promjene u poljoprivredi uzrokovale su nestašice hrane u nekoliko europskih država.

Procjenjuje se kako je kolonizacija Amerika rezultirala smrću oko 56 milijuna ljudi do 1600. godine. Uzroci su bili brojni - od namjerno i slučajno donesenih zaraznih bolesti, poput ospica i boginja, do masovnog ratovanja i urušavanja postojećih društvenih struktura.

Nakon njihovog nestanka, oko 55 milijuna hektara zemlje, koja se koristila za poljoprivredu, ostalo je zapušteno. Usporedbe radi, riječ je o području veličine Francuske. Svo to zemljište preuzela je 'divlja' priroda, biljke koje upijaju ugljikov dioksid i otpuštaju kisik.

Chris Brierley, jedan od autora istraživanja, objasnio je za BBC kako je glavna korist UCL-ove studije u otkrivanju koliki je opseg akcija pošumljavanja potreban kako bi se poništio učinak današnjih emisija stakleničkih plinova. Prirodno pošumljavanje u Sjevernoj i Južnoj Americi uklonilo je u prosjeku sedam do deset molekula ugljikovog dioksida na svakih milijun molekula zraka u atmosferi. Čovječanstvo kroz spaljivanje fosilnih goriva trenutno dodaje tri molekule na milijun svake godine.

- Ono što vidimo iz ovog istraživanja je razmjer onoga što je potrebno učiniti, jer je veliko odumiranje završilo s pošumljavanjem područja veličine Francuske, a to nam je dalo samo par molekula na milijun, kazao je Brierley.

- To je korisno, pokazuje nam što pošumljavanje može učiniti. No, s druge strane, toliko smanjenje vrijedi nam kao možda dvije godine spaljivanja fosilnih goriva sadašnjim intenzitetom, zaključio je.