KATASTROFALNA SLIKA

Eurozona zabilježila najveći pad BDP-a u svojoj povijesti, najgore su prošle tri velike članice

Ukupno u cijeloj Europskoj uniji BDP je pao za 11,9 posto u drugom kvartalu
Panorama Pariza
 Thomas Samson

Eurozona je zabilježila najveći pad BDP-a u povijesti u drugom kvartalu 2020. godine. U razdoblju od travnja do kraja lipnja ove godine ukupno je BDP eurozone pao za čak 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Bilo je za očekivati da će statistički podaci za drugi kvartal pokazati katastrofalnu sliku, kao posljedicu pandemije prouzrokovane koronavirusom, ali ovaj pad je još veći od očekivanog. Kako je prava kriza počela u ožujku i nastavila se sve do lipnja, prvi kvartal od siječnja do ožujka je imao nešto manji pad, ali drugo tromjesečje je bila najteža situacija. Pokazuju to statistički podaci o kretanju ekonomije u eurozoni koje je jučer objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

Najveći pad je imala Španjolska s čak 18,5 posto u drugom kvartalu nakon što je u prvom već bilježila pad od 5,2 posto. Francuski BDP je pao čak za 13,8 posto. No treba uzeti u obzir da je najteža situacija bila u travnju dok su se znaci postupnog usporavanja pada osjetili u svibnju i lipnju, kada su i države članica i EU počele poduzimati mjere ublažavanja posljedica od krize.

Ukupno u cijeloj Europskoj uniji BDP je pao za 11,9 posto u drugom kvartalu. Ovo su svakako najgori podaci od 1995. godine otkad se počeo pratiti razvoj ekonomije eur zone kvartalno. Razlog zašto je pad BDP-a u eurozoni veći nego u EU je što su neke države koje nisu u eurozoni nešto manje pogođene krizom.

Španjolska i Francuska

U ukupnom padu u eurozoni najviše udjela imaju Španjolska, Italija i Francuska. Iako je nešto manje bila pogođena Njemačka, i u toj najvećoj ekonomiji eurozone i Europske unije je pad BDP-a bio dramatičan. U Njemačkoj je BDP u drugom kvartalu pao za 10,1 posto. Koliko je pad BDP-a u Španjolskoj bio velik, govori i usporedba da je time izbrisan sav rast koji je ta država zabilježila tijekom proteklih šest mjeseci.

Europska komisija je prije u prognozama za ovu godinu najavila veliki pad BDP-a za ovu godinu, ali početak oporavka već sljedeće godine. Hrvatska će prve službene procjene o BDP-u u drugom kvartalu objaviti krajem kolovoza, a početkom lipnja šest analitičara u anketi Hine procijenilo je da bi se on mogao kretati između 15 i 25 posto. Za cijelu godinu očekivani pad je 9,7 posto BDP-a i time je Hrvatska svrstana među najteže pogođenim članicama Europske unije.

Zato u EU i ove podatke koje je sada objavio Eurostat koriste kao upozorenje da se što prije treba dovršiti postupak usvajanja kompromisa kojeg su dogovorili šefovi država ili vlada EU na zadnjem samitu o Fondu za oporavak od ukupno 750 milijardi eura, od kojih 390 milijardi izravna bespovratna pomoć, a 360 milijardi povoljnih kredita te višegodišnji financijski okvir od više od 1074 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Fond za oporavak

Što prije sredstva iz tih fondova budu dostupna državama članicama, to će prije oporavak početi i posljedice od krize ublažiti.

Cilj je da se postupak dovrši do kraja godine, a države članice počnu koristiti sredstva već od početka sljedeće godine. Hrvatska će iz Fonda za oporavak i iz višegodišnjeg financijskog okvira imati na raspolaganju omotnicu s više od 20 milijardi eura.

Za ekonomskog analitičara Velimira Šonju riječ je o očekivanim pokazateljima kretanja BDP-a u drugom tromjesečjima i s aspekta onoga što se moglo očekivati s obzirom na lockdown i utjecaj koronavirusa na gospodarstvo i s obzirom na prije objavljene podatke o padu industrijske proizvodnje i potrošnje u Europskoj uniji u četvrtom i petom mjesecu ove godine.

- Za Hrvatsku je realno očekivati pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine negdje na razini prosjeka Europske unije. Bilo bi iznenađenje da naši pokazatelji BDP-a u bitnome odudaraju od prosjeka Europske unije i zemalja unutar Unije s kojima imamo najveću gospodarsku razmjenu - rekao je Šonje.

Lokomotiva Europe

Prof. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i bivši saborski zastupnik izdvojio je pad Njemačke.- Za Europsku uniju i Hrvatsku najvažniji je podatak o padu BDP-a Njemačke u drugom kvartalu ove godine za 10,1 posto. To je možda i najveće iznenađenje u izvješću Eurostata, ali samo za one koji ne prate dovoljno pozorno kretanja u njemačkom gospodarstvu, kao što je pad prodaje i proizvodnje u automobilskoj industriji.

U svakom slučaju, Njemačka je lokomotiva Europske unije i sve dok je u Njemačkoj loša ekonomska situacija, neće biti dobro za Uniju u cjelini - rekao je Lovrinović i nastavio:

- Kada gledamo rekordni pad BDP-a članica EU u kontekstu i trenutku u kojem se događa, moramo uzeti u obzir da nisu samo korona i lockdown pridonijeli takvom scenariju, nego je tu i trgovinski rat Kine i SAD-a. Očito je da se taj rat itekako odrazio na EU, posebno na Njemačku.

No, dok će se Kina i SAD zbog jakih unutarnjih tržišta brzo oporaviti od tog rata, Europska unija neće zbog unutarnjih slabosti i nedostatka jasnog ekonomskog i političkog koncepta što je ustvari Unija i kakva je njezina budućnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 10:55