Europski sud za ljudska prava odbio pritužbu na izmjene zakona kojim je Slovenija riješila pitanje 'izbrisanih'

Europski sud za ljudska prava odbio je u četvrtak pritužbu na zakon kojim je Slovenija popravila, odnosno riješila pitanje tzv. "izbrisanih", ljudi iz nekadašnjih jugoslavenskih republika, kojima je 1991. bilo odbijeno slovensko državljanstvo, a time i pravo boravka u novonastaloj državi i druga pripadajuća prava.

Spomenuti je zakon donesen 2013. nakon presude ustavnog suda da su postupci prema "izbrisanima" bili nezakoniti, te je odredio mogućnost obeštećenja u upravnom postupku. One osobe koje su godinama bile bez ikakvog statusa i prava, a koje su pokrenule upravni postupak, mogle su dobiti odštetu od 50 eura za svaki mjesec dok im nije vraćen domicil. Veću su odštetu mogli zahtijevati samo putem sudske tužbe.

Nije poznato koliko je ljudi tražilo ili dobilo takvu odštetu, no protiv zakonskog rješenja žalilo se Europskom sudu za ljudska prava 212 "izbrisanih".

Pravorijekom u slučaju "Atanasovski i drugi protiv Slovenije" sud je presudio da je osporavani zakon korektan, a naknada poštena te žalbu "izbrisanih" odbio.

Bivši ministar za javnu upravu Gregor Virant izjavio je u četvrtak da je takvu presudu suda u Strasbourgu i očekivao te da nikad nije sumnjao da je zakon kojega je pripremao dobar.

"Očekujem da mi se oni koji su se zbog zakona na mene nabacivali blatom ispričaju", kazao je Virant.

Drugog je mišljenja nekadašnji ustavni sudac Matjaž Krivic. On već godinama nudi pravne usluge i savjete "izbrisanima" koji su nezadovoljni zakonskim rješenjem i ukazuju na štetu koja im je bila počinjena.

"Predviđena odšteta za izbrisane je bijedna, mizerna", kazao je Krivic te dodao da će pripremiti grupnu žalbu veće skupine nezadovoljnih za domaće slovenske sudove.

Slučaj "izbrisanih" u Sloveniji još nije pao u zastaru, a konačni rok za žalbe na zakon istječe sredinom iduće godine, tvrdi Krivic.

Prema podacima koji su iznošeni u tisku kad je slučaj "izbrisanih" bio aktualan, oko 26.000 ljudi ostalo je bez dokumenata te radnih i socijalnih prava nakon osamostaljenja Slovenije jer nisu aplicirali za slovensko državljanstvo nakon osamostaljenja ili im je ono odbijeno. Riječ je o neslovencima iz drugih republika bivše Jugoslavije, ali i njihovim potomcima koji su bili rođeni u Sloveniji. Slovenci rodom prema tada donesenom zakonu za državljanstvo nisu trebali aplicirati jer im se republičko državljanstvo automatski računalo kao državljanstvo novonastale države.