Europski parlament traži da se ‘poboljša‘ 1,83 bilijuna eura težak dogovor čelnika EU-a

Još se nije stišala euforija nakon povijesnog dogovora o višegodišnjem financijskom okviru i fondu za oporavak koje su u utorak rano ujutro dogovorili lideri država članica, nakon maratonskog petodnevnog summita.

Iako su svi lideri na kraju izrazili zadovoljstvo postignutim kompromisom, u kojem su mnogi dobili, a nitko nije izgubio, sada je taj dogovor naišao na prepreke u Europskom parlamentu. Na prvoj raspravi jučer na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu, gdje su o dogovoru govorili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyn, čule su se brojne kritike, pogotovo zbog smanjenja predviđenih sredstava za neke programe, poput istraživanja i znanosti, obrane, inovacija i drugih.

Preveliki rezovi

Znalo se da zahtjev Europskog parlamenta da proračun bude znatno veći nema šanse proći. Ali parlamentarci smatraju da je radi kompromisa došlo do prevelikih rezova, što će dovesti u pitanje političke prioritete koje je EU sebi postavio za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.

Zanimljivo je da je i predsjednica EK Ursula von der Leyen, koja je dijelila veselje prije dva dana s liderima članica, sada pokazala razumijevanje i za europarlamentarce kazavši da je dogovoreni višegodišnji proračun “pilula koju je teško progutati” i podsjetila da je ona predložila veći iznos proračuna.

- Mi smo uspjeli spriječiti i veće rezove koje su neke članice tražile. Ali ovaj višegodišnji financijski okvir je pilula koju je teško progutati i znam da ova kuća osjeća isto - rekla je dodvoravajući se zastupnicima Europskog parlamenta.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je umjereniji i dogovoreni iznos smatra uspjehom. početna pozicija Priznaje da razumije nezadovoljstvo zastupnika Europskog parlamenta, ali i da treba imati na umu početnu poziciju koju su neke države imale, što je prijetilo neuspjehom summita.

Europski parlament nema primjedbe na posebni fond za oporavak od 750 milijardi eura premda smatra da je omjer bespovratnih sredstava za države članice i povoljnih kredita trebao biti drukčiji i da je 500 milijardi trebalo biti bespovratno.
Na kraju je višegodišnji proračun bio 1074 milijarde eura, a fond za oporavak ostao je 750 milijardi, s tim da je iznos bespovratnih sredstava smanjen na 390 milijardi, a za povoljne zajmove povećan na 360 milijardi.

“Rezolucija”

Mnogi zastupnici kritizirali su i slabo povezivanje uvjeta korištenja sredstva s poštivanjem načela vladavine prava. Iako su europarlamentarci pripremili “neobvezujuću Rezoluciju” kojom će poručiti da ovakav proračun “nije prihvatljiv”, može se očekivati da će naći rješenje kojim će Parlament to podržati, ali i sačuvati obraz te nametnuti kozmetičke promjene koje neće zadirati u konačnu brojku.

Za Hrvatsku se ništa neće promijeniti i zato je bitno da se cijeli postupak dovrši prije kraja godine te sredstva budu na raspolaganju od početka 2021. koja je i prva godina novog višegodišnjeg financijskog okvira EU.