BRIEFING: JADRANKA POLOVIĆ

‘Europski lideri su potkapacitirani, boje se Putina. Ne mogu vjerovati da nisu koristili jedino moćno sredstvo‘

Ne vjerujem da Kina ima ambicije preuzeti globalno vodstvo. Budućnost svijeta je nekoliko velikih sila. Pred nama je desetljeće ratova

Jadranka Polović

 Screenshot Hanza Tv/
Ne vjerujem da Kina ima ambicije preuzeti globalno vodstvo. Budućnost svijeta je nekoliko velikih sila. Pred nama je desetljeće ratova

„I Ukrajina i Rusija ostaju na startnim pozicijama koje su dijametralno suprotne i iz kojih se ne može izroditi nikakvo mirovno rješenje koje je zaista neophodno. Sukobila su se dva koncepta. S jedne strane zahtjev Ukrajine da se uspostavi primirje i da se ide prema nekoj vrsti zamrznutog konflikta. Takav primjer imamo u Bosni i Hercegovini ili odnosu Srbije i Kosova. Međutim, Rusija traži za sebe sigurnosna jamstva, traži organizaciju cjelokupne europske sigurnosne arhitekture koja ne bi bila protiv nje. U ruskom narativu to bi značilo zaustavljanje širenja NATO-a prema prostorima koje Rusija smatra ruskim svijetom u koji definitivno spadaju i Ukrajina i Gruzija. Teritorij u ovom trenutku uopće nije tema”, kaže u Briefingu politologinja dr. sc. Jadranka Polović, geopolitička analitičarka, docentica na Sveučilištu Libertas.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Ukrajina želi dobiti neka sigurnosna jamstva kao što bi bila misija koalicije voljnih koju predvode Velika Britanija i Francuska. Rusija ne želi raspoređivanje članica NATO-a na svom teritoriju. Rat je u pat poziciji, ali se Rusija osjeća moćnije od Ukrajine. Akter u ratu je i Europska unija koja financira Ukrajinu, a i SAD je stranka u sukobu jer je CIA aktivno prisutna u Ukrajini. Trump ima vlastite interese i vjerujem da zaista želi riješiti ovaj sukob zbog vlastitih ekonomskih projekata koje je razvio uz pomoć svojih posrednika Witkoffa i Kushnera”, govori Polović.

„Završetak sukoba ni Zapadu, a ni Rusiji nije u interesu jer rat je najveći biznis što su nanjušili i političari i poslovni ljudi s obje strane. Izdvajanja za obranu europskih zemlja neprekidno rastu već 11 godina, od aneksije Krima, a od 2021. godine su među EU članicama porasla za 71 posto. Prošle godine smo unutar EU izdvojili 418 milijardi eura za obranu, a procjene za ovu godinu su 454 milijarde. I u hrvatskom su proračunu najveća izdvajanja za vojsku. Mađarska, Češka, Slovačka i Bugarska više ne žele financirati Ukrajinu, a i Poljska je obavijestila NATO da više ne može pomagati”, upozorava Polović kojoj nije jasno odakle dolazi taj europski novac za Ukrajinu.

„Ne mogu vjerovati zbog čega EU od samog početka tog sukoba, koji se mogao prevenirati, nije koristila diplomaciju koja je njezino jedino moćno sredstvo kojim je do sada rješavala sve krize. Ovdje je odustala od diplomacije i prevladala je ratna opcija. Uskoro su izbori u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i mislim da bi pregovore između EU i Moskve trebalo uspostaviti žurno. Ne mogu vjerovati da se toliko raspravlja o pregovaraču koji je sposoban pregovarati s Putinom. Neke osobe su, uključujući i predsjednicu Europske komisije, po svojoj funkciji za to zadužene. Pogledala sam sastav ruskog tima i riječ je o iznimno moćnim i obrazovanim pregovaračima među kojima su političari i iskusni diplomati. S europske strane je krajnje neozbiljno što, ne želim nikoga uvrijediti, u ovom ozbiljnom trenutku imamo potkapacitirane lidere koji se boje pregovarati s Putinom i Moskvom”, tvrdi Polović. Podsjeća da je španjolski premijer Sanchez neki dan rekao da smo se doveli u situaciju u kojoj smo normalizirali rat što je krajnje suludo, a čuli smo i Marine Le Pen koja je sklona ublažavanju sankcija Rusiji jer vidi njihove posljedice za gospodarstvo.

„Najveći je izazov promjena vlasti u Njemačkoj. Sve ostalo mogu biti promjene koje neće puno odstupiti od sadašnje politike. I Marine Le Pen će gledati da djeluje poput Meloni. No, krajnji izazov bi bio pobjeda AfD-a”, upozorava Polović dodajući da je ni nova vlast u Mađarskoj nije jako zatoplila odnose s Ukrajinom. Napominje da je jedinstvena sigurnosna i vanjska politika temeljna politika Europske unije još od 1992. godine, no ona je nažalost nefunkcionalna.

„I u ratovima u bivšoj Jugoslaviji smo iskusili da se Europa u pokušajima diplomatskog rješavanja krize svrsta na jednu ili drugu stranu i dodatno zapetlja sukob. Onda su došli kauboji iz SAD-a, predsjednik Clinton, koji se nametnuo kao autoritet i riješio krizu iako ona i dalje tinja. Odnos prema Bliskom istoku ili Gazi su također pitanja koja se tiču EU i gdje bi trebalo pokazati autoritet. EU nema smisleni diplomatski pristup ni od početka rata u Ukrajini”, zaključuje Polović dodajući da će se Rusija i Europa i u narednim desetljećima gledati neprijateljski.

„Pregovori između SAD-a, zaljevskih zemalja i Irana i dalje postoje. Pokazalo se da Amerikanci ne mogu jamčiti sigurnost zaljevskim zemljama. Vjerujem da će to biti jedna od tema razgovora Trumpa, Putina i Xija. To nije povijesni dogovor o podjeli sfera interesa ni nova Jalta. Izrael vjerojatno pritišće Trumpa da se situacija riješi vojno. Putin i Xi bi mogli posredovati prema Iranu da se uspostavi primirje ili zamrznuti konflikt”, ističe Polović. Ne vjeruje da Trump ima potrebu za invazijom na Kubu jer je ta zemlja potpuno iscrpljena i na rubu sloma pa ne može pružiti otpor što pokazuje da su ekonomske sankcije moćno oružje, no one ne mogu djelovati na samodostatne države poput Irana ili Rusije.

„Američko vodstvo je u opadanju, ali ne vjerujem da Kina ima ambicije preuzeti globalno vodstvo. Budućnost svijeta je nekoliko velikih sila. Vidjet ćemo hoće li Rusija biti među njima. Tu su i regionalne sile poput Turske, Irana, Izraela, Brazila... Svijet će biti šarolikiji, ali ne znači da će biti bolji.

Živimo u tranzicijskom periodu koji će trajati još desetljeće što podrazumijeva i ratove i nerazumijevanje kao i dogovor velikih sila nauštrb malih”, naglašava Polović. Smatra da je pogrešan san europskih lidera da će se odlaskom Trumpa s političke scene promijeniti odnos SAD-a prema Europi.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2026 21:42