ENERGETSKA KRIZA

Europska skladišta plina se popunjavaju, ali stižu nova upozorenja: ‘Europa možda neće preživjeti‘

Kako je očito da će na te politike uvelike utjecati i temperature ove zime, svaka dugoročna vremenska prognoza čita se kao triler
 Danijel Soldo/Cropix

Europska podzemna skladišta plina popunjavaju se u skladu s planovima, ali već stižu nova upozorenja - čak i da se napune na 90 posto, vjerojatni su prekidi u opskrbi početkom iduće godine ako Rusija u listopadu odluči prekinuti s isporukama koje, doduše, sada održava na niskim razinama, ali ipak postoje.

Procjenu o mogućim problemima s opskrbom još je ljetos najavila Međunarodna agencija za energiju, ali ovaj tjedan je Aleksej Miller, direktor Gazproma, izjavio kako nema jamstva da će Europa preživjeti ovu zimu sa sadašnjim rezervama, prenosi CNN. Dodao je i kako plin koji je Njemačka utisnula u skladišta može pokriti njezine potrebe za samo deset tjedana.

Stručnjaci s raznih strana upozoravaju i da je upitno kako će se EU pripremiti za iduću zimu čak i ako se postigne 15-postotno smanjenje potrošnje u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. godine, koje je dogovoreno prije nekoliko mjeseci. Jedan od njih za CNN kaže da bi plina u skladištima moglo biti iznimno malo do kraja ožujka iduće godine ako se temperature idućih tjedana ozbiljnije spuste.

Među ostalim, problem je što se Europska unija zbog razlaza s Rusijom okrenula snažnom uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) i njezina opskrba sada uvelike ovisi o tim izvorima plina, ali globalno natjecanje za LNG je vrlo žestoko. Moglo bi se, kažu stručnjaci, dodatno intenzivirati ako Kina poveća potrošnju zbog ubrzanja gospodarskog rasta, što se očekuje u 2023. godini.

Bruxelleski think tank Bruegel izračunao je da su europske vlade dosad odobrile pomoć kućanstvima i kompanijama zbog visokih računa za energiju i skoka drugih životnih troškova u ukupnom iznosu od 553 milijarde eura, a Njemačka se sprema posuditi 200 milijardi eura kako bi ograničila cijene plina, prenosi CNN, dodajući kako takve mjere ipak nisu održive na dulje staze. Moguće je, naime, da će cijene energenata ostati na višim razinama dvije do četiri godine u odnosu na razinu na kojoj su bile prije krize, što su u Bruegelu uzeli kao najlošiji scenarij s kojim bi europske vlade zapravo trebale računati kad oblikuju politike i donose mjere.

Kako je očito da će na te politike uvelike utjecati i temperature koje će nas zadesiti ove zime, svaka dugoročna vremenska prognoza čita se kao triler. Jedna od njih, od Copernicus Climate Change Servicea (C3S), srećom je umirujuća te kaže da je vjerojatnije da će ova zima u Ujedinjenom Kraljevstvu, na Sredozemlju i u središnjem dijelu Europe biti s blagim minusima, nego da će biti velikog smrzavanja, prenosi Bloomberg.

Znanstvenici iz C3S-a objavili su da će temperature vjerojatno biti značajno više od normalnih u razdoblju od prosinca do veljače kada je u Europi vrhunac sezone grijanja. C3S je europski projekt, a za svoje mjesečne i sezonske prognoze kombinira podatke od znanstvenika iz UK, Francuske, Njemačke, Italije i SAD-a te koristi milijarde mjerenja prikupljenih od satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica.

No, kako podsjeća Bloomberg, ima i drukčijih prognoza, koje govore da će zima u Europi biti hladnija nego lani. To najavljuje komercijalni američki servis Commodity Weather Group koji kaže da bi zima mogla biti i malo hladnija od desetogodišnjeg prosjeka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 17:10