Europljani se zbog pandemije osjećaju znatno manje slobodnima, većina krivi vlade i institucije

Samo petina Europljana i dalje se osjeća potpuno slobodno u svakodnevnom životu, što je zaista velik pad u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Istraživanje Europskog vijeća za vanjske poslove, objavljeno u rujnu, pokazalo je da se 22 posto ispitanika osjeća posve slobodnima, a prije dvije godine takvih je bilo 64 posto.

Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju na 16.000 ljudi iz 12 europskih zemalja. Hrvatska nije bila među njima.

Rezultati su pokazali da se najslobodnijima osjećaju Mađari (41 posto je odgovorilo da se osjećaju potpuno slobodno) i Španjolci (38 posto).

Na suprotnom su kraju Nijemci sa svega 11 posto, premda imaju puno manje ograničenja u odnosu na neke druge zemlje, a odmah iza njih su Austrijanci s 15 posto.

Na europskoj razini 40 posto ispitanika odgovornima za krizu smatra vlade i institucije, najviše u Poljskoj, Mađarskoj i Francuskoj, a najmanje u Nizozemskoj, Danskoj i Austriji.

No većina za krizu krivi "članove društva koji ne slijede pravila". Tako je u Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu i u Švedskoj.

Istraživanje je pokazalo i da se gotovo dvije trećine starijih od 60 godina "ne osjeća osobno pogođeno pandemijom", iako su svjesni da virus može predstavljati prijetnju njihovim životima.

Suprotno je među mladima koji pandemiju većinom doživljavaju kao prijetnju njihovu načinu života, a 40 posto mlađih od 30 smatra da su restrikcije "izgovor vladama za jačanje kontrole nad javnim životom".

Sveukupno gledajući, većina na kontinentu ipak smatra da su ograničenja bila motivirana dobrim namjerama.