PODACI EUROSTATA

Europljani kukaju o rastu cijena i siromaštvu, a istovremeno bace više od pedeset milijuna tona hrane

Ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu. Hrvatska je pak jedna od ržava gdje se baca najmanje hrane

Ilustracija

 Andriy Popov/Panthermedia/Profimedia

Čak 57 milijuna tona hrane bačeno je na prostoru Europske unije u 2020. godini. Podaci su to koje je objavio Eurostat nakon provedenog prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je, prema rezultatima istog istraživanja, bačeno 286.379 tona, što je 0,5 posto od ukupne brojke. Ovo su prvi službeni podaci o količinama bačene hrane u EU te kao takvi predstavljaju temelj za donošenje budućih odluka i propisa u cilju smanjenja bacanja hrane.

"Brojke su ogromne. Ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje," kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane.

Istraživanje je pokazalo i kako se 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u fazi prerade, 11 posto u fazi primarne proizvodnje, 9 posto u ugostiteljstvu i 7 posto u prodaji i distribuciji. Po glavi stanovnika ispada da svaki građanin EU godišnje baci 127 kg hrane. U Hrvatskoj je to, pak, 71 kg po glavi stanovnika, a po čemu smo drugi najbolji u EU, iza Slovenije gdje se bacilo 68 kg po stanovniku. Najviše se hrane bacilo na Cipru - 397 kg po glavi stanovnika, zatim u Danskoj 221 kg i Grčkoj 191 kg.

"Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane," istaknula je Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 05:17