Između zabrinutosti i trezvenosti: europski susjedi s pomiješanim osjećajima promatraju pokrajinske izbore u Saskoj-Anhalt. Prema mišljenju komentatora, snaga AfD-a nije regionalna pojava, nego signal dubljih političkih pomaka u Njemačkoj. Zabrinutost je najveća u Poljskoj, javlja Deutsche Welle. Ako AfD doista pobijedi na izborima 6. rujna i uspije samostalno vladati, to bi, prema tim bojaznima, moglo iznova potaknuti raspravu o temama poput nacionalnog razgraničenja i podrške Ukrajini u Njemačkoj. Kratki pregled:
Poljska
S velikom zabrinutošću u Poljskoj promatraju moguću izbornu pobjedu AfD-a. Stranka „flertuje s nacionalsocijalističkom prošlošću", piše časopis „Polityka". Dnevni list „Rzeczpospolita" upozorava da bi preuzimanje vlasti u jednoj saveznoj pokrajini AfD-u moglo utrti put prema koaliciji na saveznoj razini. S obzirom na to da bi propala u unutarnjopolitičkim reformskim nastojanjima, AfD bi se mogla okrenuti vanjskoj politici i ustrajati na nečemu što se opisuje kao „novi njemački ponos". „Koncept njemačke konsolidacije srednje Europe, blizak AfD-u, koji neizbježno znači povratak teritorijalnim pitanjima, za nas predstavlja dodatnu prijetnju", zaključuje list.
U razgovoru za portal Onet stručnjak za Njemačku Lukasz Jasinski iz Poljskog instituta za međunarodne poslove objašnjava da AfD Rusiju smatra najvažnijim partnerom Njemačke na istoku. „Percipira se kao velesila, kao država koja raspolaže golemim zalihama sirovina i kao partner s kojim bi Njemačka trebala njegovati dobre odnose, čak i kad bi to išlo na štetu Poljske ili, u širem smislu, srednje Europe." Poljska se pak, tvrdi, uopće ne percipira kao politički akter, što je za zemlju opasno.
Francuska
Francuski mediji promatraju prije svega unutarnjopolitičke posljedice moguće izborne pobjede AfD-a. Dva medija koja se pripisuju lijevom spektru, „L‘Humanité" i „Mediapart", doživljavaju snagu stranke kao simptom političke krize u Njemačkoj. „Njemačka, koja je dugo bila uzor učinkovite liberalne demokracije, sada tone u političku slijepu ulicu, u kojoj ton daje krajnja desnica", piše „Mediapart". Jedina bi alternativa AfD-u bila koalicija svih ostalih stranaka, što bi, pak, moglo dodatno ojačati AfD. I savezna bi vlada, prema tom listu, zbog pokrajinskih izbora mogla doći pod pritisak.
Ugledni francuski istraživač desnog ekstremizma Jean-Yves Camus na platformi „Atlantico" iznosi mišljenje da bi, ako AfD ostvari rezultat sličan onome što predviđaju ankete, to značilo kraj razdoblja koje traje od 1949., u kojem se krajnju desnicu u Njemačkoj držalo na političkom rubu. Ipak, stručnjak smatra malo vjerojatnim da bi se desno-nacionalna francuska stranka Rassemblement National nakon izbora ponovno približila Alternativi za Njemačku.
Italija
U Italiji novine snagu AfD-a ocjenjuju kao politički znak upozorenja za Njemačku i Europu. Za Rim je to zanimljivo i zato što je uspon Giorgije Meloni na mjesto predsjednice vlade pokazao kako jedna stranka iz desnog spektra može doći na vlast. Usporedba s AfD-om, međutim, ne stoji sasvim: za razliku od Melonine stranke Fratelli d‘Italia (Braća Italije), s AfD-om dosad nitko ne želi surađivati. Osim toga, Meloni se više puta distancirala od AfD-a.
Drukčije je kod zastupnika u Europskom parlamentu Roberta Vannaccija, koji je nedavno, uz veliku pozornost javnosti, osnovao vlastitu stranku. Bivši general, a sada zastupnik u Europskom parlamentu, pripada zastupničkom klubu Europa suverenih nacija, u kojem je i AfD. Čelnik nove stranke Futuro Nazionale (Nacionalna budućnost) tako surađuje sa zastupnicima AfD-a. U Italiji je, pak, Vannacci u konkurenciji s Melonijinom desnom koalicijom. Predsjednici vlade predbacuje da svojim vladanjem razvodnjava svoje stare stavove.
Velika Britanija
U Velikoj Britaniji uspješan tijek AfD-a prati se s velikom pozornošću, ponajprije s obzirom na vlastite desne populiste iz stranke Reform UK. Stranka nekadašnjeg zagovornika brexita Nigela Faragea mjesecima je predvodila ankete, sve dok promjena na čelu vladajuće laburističke stranke, s karizmatičnim novim premijerom Andyjem Burnhamom, barem privremeno nije preokrenula tijek događaja.
S obzirom na izbore u Saskoj-Anhalt, časopis „Economist" analizirao je odnos njemačkih stranaka prema AfD-u u tekstu s rječitim naslovom „Kako je ‘protupožarni zid‘ upropastio njemačku politiku". Taj vatrozid nije uspio zaustaviti uspon AfD-a i, umjesto umjerenosti, potaknuo je stranku na daljnju radikalizaciju, zaključuje „Economist".
Jasna je razlika između Reform UK-a i AfD-a u tome što se britanski desni populisti iznova jasno distanciraju od rasističkih pokreta. Pojam „remigracije", koji zahtijeva AfD, časopis pak opisuje kao „skliski pojam koji može značiti sve, od deportacije tražitelja azila do etničkog čišćenja".
Danska
U Danskoj su se posljednjih tjedana brojni mediji bavili izborima u Saskoj-Anhalt i njihovim značenjem za političku budućnost Njemačke, prenosi Deutsche Welle. „Ako AfD pobijedi, to je mnogo više od simboličnog proboja za stranku", piše desno-liberalni list „Jyllands-Posten". „Za njemačku poslijeratnu demokraciju teško je zamisliti veći test izdržljivosti." Slično to ocjenjuje list „Politiken": „Njemačku očekuje nešto što bi moglo završiti kao povijesna prekretnica i politički potres." Drugi mediji smatraju da je krajnje vrijeme da Njemačka sama sebe preprogramira.
Zabrinut je, primjerice, list „Berlingske", koji razmatra kakve bi posljedice uspješan uspon AfD-a mogao imati za Europu. „Njemačka s Kremlju naklonjenim AfD-om na vlasti podrila bi izglede Ukrajine na mir i slobodu", stoji u uvodniku toga lista. „To bi trebalo zabrinuti svakoga tko izgradnju gospodarski i sigurnosno robusne Europe smatra najhitnijim zadatkom našeg vremena."
Njemačka stoga mora što prije ispitati postoji li u nekim područjima politike mogućnost oblika političkog suživota s AfD-om. Za to su, tvrdi list, potrebna ofenzivna rješenja utemeljena na političkom promišljanju i hrabrosti. „Njemačka se, ukratko, mora preprogramirati. Vrijeme curi."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....