EUROPA U STRAHU OD PLINSKE KRIZE Hoće li se Putin ipak nagoditi s Ukrajinom?

Istok Ukrajine vrti se u krvavom začaranom krugu, a sukobi proruskih separatista i ukrajinskih lojalista odnose mnoge živote.

No, Ukrajina ima i dodatni problem - plin - i to s Rusijom. Naime, otkako je s vlasti srušen predsjednik Viktor Janukovič, Rusija, uza sve druge brige koje uzrokuje Ukrajini, ima i dodatni jaki adut u rukavu - velike ukrajinske dugove za plin. Usto, Europa je u stalnom strahu da zbog cjelokupne ukrajinske krize u jednom trenutku ne ostane bez važnog energenta. Naime, Europska unija iz Rusije kupuje 35 posto plina, a neke države EU u velikoj su ili čak potpunoj ovisnosti o ruskom plinu pa bi svaki problem u isporuci ili moguća obustava Europi donijeli velike štete.

Trojni pregovori u Bruxellesu - Ukrajina, Rusija i Europska unija - koji su počeli početkom tjedna, nisu dali rezultate: svaka od pregovaračkih strana ima svoje prijedloge, ali i razloge da pokuša “eskivirati” tuđe. Na tapeti je nekoliko problema - ukrajinski dug koji, kako tvrde Rusi, iznosi pet milijardi dolara, a u lipnju bi trebalo uplatiti najmanje 2,2 milijarde dolara. U suprotnom, Gazprom će od Ukrajine tražiti paušalno ili avansno plaćanje svakoga mjeseca. Ukrajina je zasad za dug uspjela uplatiti samo oko 700 milijuna dolara.

Do sada je imala povlaštenu cijenu plina - 268,5 američkih dolara za tisuću kubnih metara, no kako je sadašnja vlast u Kijevu pretrčala cestu prema Europi i nije u privilegiranom položaju, Gazprom je podigao ljestvicu na 485,5 dolara. Europski posrednici predložili su Gazpromu razumniju cijenu od 350 do najviše 380 dolara. Rusija je uzvratila da će razmotriti taj prijedlog, ali uz uvjet da ukrajinska strana smanji cijenu carinskih davanja za tranzit ruskoga plina u Europu, što pak predstavnici Naftogaza, najjačega ukrajinskog energetskog distributera, ne žele ni čuti. No, i Europska unija ima dobar adut - Južni tok. Naime, to je plinovod od najveće strateške važnosti za Rusiju, a Europska unija je, zbog ukrajinske krize, pritisnula Bugarsku i Srbiju kako bi obustavile daljnje radove na tom plinovodu. Rusija je već reagirala ustvrdivši da je to provođenje sankcija.

Rusija ne želi odustati od toga značajnog projekta te su, objavile su moskovske novine, spremne na kompromis. Doduše, Ukrajina se (čak je i Janukovič istupao protiv) najviše protivi gradnji Južnoga toka, jer bi ona automatski izgubila na važnosti. Sada je, naime,“monopolist” u tranzitu ruskoga plina. Preko Ukrajine u Europu prolazi 80 posto ruskoga plina, a nakon izgradnje Južnog toka, Ukrajina će izgubiti ili bi mogla izgubiti značajnu političku i ekonomsku stavku u odnosima s Rusijom.