Europa, potpuno neočekivano, ima novog bolesnika: ‘Curi na sve strane. Da, u recesiji smo‘

Zdravlje njemačkog poslovnog sektora znatno se pogoršalo u lipnju, piše Forbes.

Ifo indeks poslovne klime u Njemačkoj tog je mjeseca iznosio 88,5 bodova, tri manje nego u svibnju kada je bio na 91,5 bodova.

Vijest o padu Ifo indeksa dolazi nakon što je prošlog tjedna objavljeno da je indeks menadžera nabave (PMI) u lipnju u Njemačkoj pao na 41, što je 2,3 manje nego u svibnju.

Ako je PMI manji od 50, onda je posrijedi kontrakcija industrije, a njemački je PMI pao 11 puta zaredom.

Prema nedavnoj analizi koju je napravila londonska nezavisna tvrtka za ekonomska istraživanja Capital Economics, ti su ekonomski pokazatelji uglavnom u korelaciji s rastom BDP-a.

- Ankete provedene u lipnju sugeriraju da će njemački BDP u drugom kvartalu ponovno pasti, kako smo i predvidjeli. S obzirom na to da prihodi građana stagniraju, kamatne stope rastu i slabi vanjska potražnja, očekujemo da će se kontrakcija (njemačkog gospodarstva) nastaviti i u trećem i četvrtom kvartalu - rekao je Capital Economics.

Drugim riječima, njemačko će gospodarstvo ove godine u svakom kvartalu doživjeti kontrakciju.

Njemačka gospodarska komora objavila je početkom srpnja da se njemačko gospodarstvo ponovno spustilo na pandemijsku razinu te da trenutno nema naznaka da će se oporaviti, javlja SEEbiz.

- Njemačka je u recesiji. Među rijetkim smo europskim zemljama čija su se gospodarstva spustila na razine od prije pandemije. To je znak za uzbunu - rekao je šef DIHK-a Peter Adrian.

Adrian je rekao da je situacija u njemačkom gospodarstvu općenito teška, ali da se najviše muče tvrtke srednje veličine te da tvrtke nisu voljne ulagati. Šef DIHK-a predviđa ga će građevinski sektor u drugoj polovici godine zbog visokih kamatnih stopa i skupih sirovina doživjeti veliki pad.

- To će izazvati negativne posljedice u cijelom gospodarstvu - rekao je Adrian.

Sve je spomenuto važno jer je njemačka ekonomija najveća ekonomija u Europi i česte se na nju gleda kao na gospodarski najpouzdaniju članicu Europske unije.

Ukratko - ako Njemačkoj ne ide, neće ići ni EU.

Analitičarski internetski portal Trading Economics predlaže da će se Njemačka početi oporavljati početkom iduće godine.

Njemačka je ekonomija trenutno slaba jer se godinama oslanjala na jeftinu energiju koju je uvozila iz Rusije i moćni proizvodni sektor. Očekivano, to je poremetila invazija na Ukrajinu koju je Rusija pokrenula 24. veljače 2022. godine. Krizu je produbila odluka o gašenju svih nuklearnih elektrana iz 2011. godine. Naravno, Njemačka je zbog toga počela skuplje plaćati energiju, no analitičari nisu predvidjeli da će cijene koje će plaćati biti ovoliko visoke.

Cijena prirodnog plina na europskom tržište prošlog je ljeta zbog rata u Ukrajini i ljetnih vrućina skočila na 339 eura po megavatsatu (MWh). Usporedbe radi, njegova je cijena u prosincu 2021. godine iznosila 67 eura po MWh-u. Megavatsat prirodnog plina na europskom tržištu sada se može nabaviti za 33 eura.

Istovremeno, dok se veći dio slobodnog svijeta distancira od Kine, Njemačka radi sve kako bi s njom imala pozitivan trgovinski odnos.

- Izgleda da njemački kancelar Olaf Scholz ne želi napustiti svoju politiku prema Kini koja je u poslovnom smislu uglavnom prijateljska - stoji u izvještaju konzultantske tvrtke Eurasia Group.

Iako to neće obradovati jedan dio američkih političara, njemačke tvrtke koje naveliko surađuju s Kino jamačno će pozdraviti takvu odluku.

- Nije izgledno da će Berlin odustati od odluke da se fokusira na ekonomske prilike - kaže Eurasia Group.

Šef DIHK-a Peter Adrian rekao je da njemačke tvrtke muči neizvjesnost oko prelaska na zelenu energiju.

- Tvrtke ne znaju kakvu će ulogu u tranziciji na obnovljive izvore energije odigrati plin - rekao je Adrian.

- Još nemamo ni zeleni vodik, a ni pouzdanu i jeftinu opskrbu tvrtki zelenom električnom energijom - dodao je šef DIHK-a.

Ako ne dođe do promjena, međunarodna će konkurencija prestići Njemačku, a bome i mnoge zemlje Europske unije. To bi moglo dovesti do toga da će njemačke tvrtke svoje tvornice preseliti u druge, za poslovanje jeftinije zemlje.