EUROPA NA RASKRIŽJU: ŠTO ZAPRAVO STOJI U PET SCENARIJA KOJE PREDLAŽE JUNCKER Stvaraju se novi globalni odnosi, a gotovo ništa ne ide u korist EU

“Obilježavanje 60. obljetnice Ugovora iz Rima, kad su osnivači Unije odlučili ujediniti kontinet snagom zakona umjesto oružjem, pravi je trenutak da ujedinjena Europa s 27 članica stvori viziju za vlastitu budućnost. Vrijeme je za vodstvo, ujedinjenost i zajedničku odlučnost”, riječi su kojima je jučer u Europskom parlamentu govor započeo Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.

Dokument

To je bio uvod u predstavljenje dugoočekivanog dokumenta, “Bijele knjige o budućnosti Europe” koja “predstavlja niz različitih putova kojima bi ujedinjena Europa s 27 država članica mogla krenuti”, nastavio je Juncker. I onda poentirao: “Budućnost Europe u našim je rukama”.

“Bijela knjiga” počinje pregledom “Pokretača europske budućnosti” gdje se ističe da je udjel EU globalnom proračunu počeo padati - 2004. je bio 26%, a 2015. samo 22%. Smanjio se i udjel eura u odnosu na ostale valute iz košarice MMF-a, broj stanovnika, koje ubrzano stari, također pada. No, europska su društva u samom svjetskom vrhu kad je riječ o jednakopravnosti, a među 25 najmiroljubivijih zemalja svijeta njih 15 su članice EU (ne i Hrvatska).

Prvi je scenarij “Ne odustajemo” koji se fokusira na provedbu i poboljšavanje postojećih reformskih planova. Preciznije, nastaviti kao i do sada. Planovi su sadržani u “Planu za novi početak za Europu” iz 2014. i Deklaracije iz Bratislave o kojoj se 2016. dogovorilo svih 27 država članica (na prvom sastanku bez britanskog premijera). Fokus se i dalje drži na zapošljavanju, rastu i ulaganjima unutar jedinstvenog tržišta uz napredak na funkcioniranju zajedničke valute. Zaključak: ostvaruju se konkretni rezultati na temelju ideje zajedničke svrhe. No, jedinstvo EU može biti lako dovedeno u pitanje u slučaju većih sporova.

Jedinstvo

“Samo jedinstveno tržište” drugi je scenarij čiji ga naslov potpuno objašnjava: sve se ostalo prepušta državama članicama. Riječ je o modelu koji zagovara primjerice Mađarska, dakle jačanje nacionalne države. Dakle, svi se problemi rješavaju bilateralno, od slučaja do slučaja. Lakše je donošenje odluka, ali je izuzetno ograničeno kolektivno djelovanje pa se stvaraju veliki rascjepi.

Treći je prijedlog “Oni koji žele više, čine više”. EU 27 nastavlja kao i dosad, ali članice koje žele jačaju suradnju na područjima kao što je obrana, unutarnja sigurnost ili socijalna pitanja. To je jedan od modela “Europe više brzina”. Tako se čuva jedinstvo, ali se postavlja pitanje o odgovornosti na različitim razinama donošenja odluka.

Učinkovitost

“Činiti manje, ali učinkovitije” četvrti je prijedlog. EU27 usmjerava se na bolje i brže ostvarenje rezultata na odabranim područjima, a čini manje u domenama u kojima se smatra da nema dodanu vrijednost. Poznata je to teza “manje EU” koja bi donijela jasniju raspodjelu odgovornosti. Bolji je odnos očekivanog i ostvarenog, ali se smanjuje količina očekivanog jer i sada članice imaju problema s definiranjem područja gdje treba više, a gdje manje EU.

Scenarij broj 5 je “Zajedno činimo mnogo više”. Članice odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i odlučivanja na svim razinama. Odluke se brže donose na europskoj razini i brzo se provode. Riječ je o provedbi teze “više EU”. Odluke se donose brzo na razini Unije, ali postoji rizik otuđivanja dijelova društva koje smatra da EU nema legitimitet ili je preuzeo previše ovlasti od nacionalnih vlasti.