Europa zajedno u nemilosrdnoj borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti

Europa stoji uz svoje građane kad im je najteže. U doba promjena i neočekivanih šokova Europa mora biti spremna pomoći i zaštititi svakog svojeg građanina.

Danas je svaki peti Europljanin izložen riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Taj je broj neprihvatljivo visok, a mogao bi se još i povećati zbog geopolitičkih šokova ili disruptivnih, nereguliranih tranzicija na tržištu rada.

Ako Europa ne poduzme odlučne mjere za sprečavanje i suzbijanje siromaštva, socijalna nestabilnost mogla bi prerasti u opću socijalnu krizu s ozbiljnim posljedicama za sve druge europske prioritete, od konkurentnosti do pripravnosti i demokratske otpornosti. Unija koja ne štiti svoje građane teško može od njih očekivati povjerenje. Borba protiv siromaštva kolektivna je odgovornost i iziskuje suradnju na svim razinama, uključujući na razini EU-a, na kojoj Unija ima važnu, potporna i koordinacijsku ulogu.

Odgovor na pitanje možemo li si priuštiti rat svim sredstvima protiv siromaštva u ovom trenutku jest jasan: Europa nema drugog izbora.

Sjedište Europske komisije u Bruxellesu

Nicolas Tucat/Afp

Iz tog je razloga Europska komisija 6. svibnja predstavila svoju prvu strategiju za borbu protiv siromaštva, koja se temelji na tri stupa: sprečavanje isključenosti iz stambenog tržišta, osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta kako bi se omogućio izlaz iz siromaštva i oslobađanje djece i mladih od tereta međugeneracijskog siromaštva.

Prvo, sprečavanje isključenosti iz stambenog tržišta. Bez krova nad glavom nemate ni temelj na kojem možete graditi svoj život. Studenti, samohrani roditelji, radnici s niskim prihodima – previše ljudi može svaki čas izgubiti svoj dom. Komisija preporučuje konkretne mjere, kao što su sustavi ranog upozoravanja, ciljano savjetovanje i ciljana, personalizirana potpora, uključujući savjetovanje o zaduživanju, pomoć za neplaćene najamnine, posredovanje između najmoprimaca i najmodavaca, hitnu financijsku pomoć i ciljano informiranje osoba koje napuštaju različite vrste ustanova. Vladama ćemo pomoći da bolje iskoriste sredstva EU-a, potiču javna i privatna ulaganja, podupiru obnovu i upotrebu praznih stambenih objekata te promiču modele kao što su socijalno i zadružno stanovanje i tako omoguće priuštivo i socijalno stanovanje većem broju građana. Konačni je cilj jasan: manje ugroženih osoba, manje beskućnika i funkcionalan stambeni sustav.

Drugo, radna mjesta. Kvalitetno zaposlenje s pravednim plaćama i dobrim radnim uvjetima može ljudima donijeti istinsku samostalnost. Danas je svaki dvanaesti radnik izložen riziku od siromaštva unatoč tome što je zaposlen. Zabrinjava i ova porazna statistika: više od pedeset milijuna radno sposobnih osoba i dalje je marginalizirano i izloženo većem riziku od socijalne isključenosti. To su uglavnom žene, mladi, Romi i migranti. Riječ je o golemu gubitku na svim razinama: za same ljude, kojima je uskraćena prilika za izgradnju dostojanstvene budućnosti, za europska poduzeća, koja teško pronalaze potrebne talente, i za mlade, čije perspektive ovise o tome imaju li njihovi roditelji posao. Stoga će Komisija, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, pripremiti novo zakonodavstvo kako bi osigurala da u svakoj državi članici postoji odgovarajuća potpora za pristup tržištu rada, prilagođena posebnim potrebama svake osobe, tako da svatko tko može raditi ima i realnu priliku za zaposlenje.

Treće, zaštita djece i mladih. Unija sa snažnim socijalnim modelom i BDP-om od 18 bilijuna eura ne smije ignorirati 19 milijuna djece izloženih riziku od siromaštva, čiji broj ne pada nego raste. Djeca u siromaštvu zakinuta su ne samo za hranu, obrazovanje, zdravstvenu skrb i sigurnost nego i nadu. Takvu djecu najčešće čeka cjeloživotna isključenost.

Ilustrativna fotografija

Joel Saget/Afp

Europsko jamstvo za djecu već je poboljšalo pristup osnovnim uslugama, ali živote ranjive djece treba temeljno promijeniti. Kao jedno od rješenja predlažemo karticu Europskog jamstva za djecu, jednostavan digitalni alat za lakši pristup potrebite djece potpori na koju imaju pravo, a ujedno i koordiniranijoj, djelotvornijoj i vidljivijoj potpori. Ranjivoj djeci podrška je potrebna i kad se pripremaju za odrasli život. Državama članicama pomoći ćemo da olakšaju prijelaz s programa potpore za djecu na programe potpore za mlade, s naglaskom na unaprjeđivanje vještina, osposobljavanje i rad.

Za sve to potrebna su ulaganja. Jasno je što je sve moguće: ako se u te mjere uloži još 0,25 % BDP-a EU-a, 18,5 milijuna ljudi moglo bi izaći iz siromaštva. Svi moramo tome doprinijeti.

Krajem ove godine Komisija će pokrenuti Koaliciju protiv siromaštva, koja će okupiti poduzeća i filantropske organizacije radi preuzimanja konkretnih obveza za smanjenje siromaštva. Sljedećih mjeseci surađivat ćemo i s međunarodnim financijskim institucijama, kao što je Europska investicijska banka, na uvođenju novih, namjenskih financijskih instrumenata. Ništa od toga neće biti moguće bez znatnog angažmana lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva, koje najbolje poznaju stanje na terenu.

Identitet Europe uvijek je obilježavalo ne samo moćno gospodarstvo nego i socijalni model i solidarnost. Kratkoročno i srednjoročno te vrijednosti i obveze bit će stavljene na kušnju. O našim sljedećim koracima ovisit će stanje naših gospodarstava i povjerenje građana u samu Europu.

Europa u kojoj neki uspiju, a drugi zaostaju, nije jaka. U jakoj Europi uspijevamo svi.