Nakon produljenog horora s prometnog vikenda na glavnim graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije, obje ove države te Mađarska donijele su odluku o derogiranju Uredbe EU o provođenju sustavne kontrole na vanjskim granicama EU. Na najvećim graničnim prijelazima prema Sloveniji, Bregani i Maclju, jučer su se stvorile dugačke kolone kamiona dok su osobni automobili i autobusi normalno prolazili.
No, kolone kamiona ponedjeljkom su normalna pojava nakon vikenda tijekom kojeg je za njih na snazi zabrana prometovanja. Prema dostupnim podacima, za razliku od hrvatsko-slovenske granice, na granici prema Mađarskoj ovog vikenda nije bilo većih gužvi. Derogacija Uredbe je na snazi do daljnjega, no nju u svakom trenutku može ponovno aktivirati bilo koja strana. Prema svemu sudeći, to se sljedećih nekoliko dana neće dogoditi.
Škakljiva stvar
Naime, i Hrvatska i Slovenija očekuju da se na razini Europske komisije pokuša naći adekvatno rješenje. No, glasnogovornica u EK zadužena za pitanja migracija i unutarnjih poslova Tove Ernst je rekla da je Komisija kontaktirala hrvatske, slovenske i grčke vlasti u pogledu mogućnosti provedbe ciljanih kontrola i podsjetila na uvjete za koji to žele provesti te da se mora provesti procjena rizika o mogućim sigurnosnim učincima takve derogacije. Kako saznajemo hrvatska strana prije derogiranja Uredbe u nedjelju nije napravila sigurnosnu procjenu. Obveza izrade sigurnosne procjene zbog derogacije Uredbe za hrvatsku policiju bi u budućnosti mogla biti vrlo škakljiva stvar. Naime, u slučaju da se ustanovi da je počinitelj nekog terorističkog napada u EU ušao preko Hrvatske, a naša policija je derogirala Uredbu, to bi za našu Vladu mogao biti velik problem na razini Unije.
Bez obzira na traženja da se na razini Europske komisije pronađu blaža rješenja za nadzor granice, u Komisiji su odlučni oko njene provedbe i ponavljaju da ne može biti suspenzije ovog režima, već samo derogacije u nekim slučajevima na osnovi procjene rizika. Podsjećaju da, bez obzira na to koliko problema mogu eventualno svoriti na granicama, ova mjera ima za cilj štititi sigurnost građana Europske unije. Isto tako, kažu u Komisiji, nova uredba o sustavnim provjerama uzima u obzir situacije koje mogu imati neproporcionalni učinak na promet na granici. U slučajevima kad postoje dokazi da sustavne kontrole svih građana EU imaju takav učinak, zemlje članice mogu uvesti ciljane provjere u relevantnim bazama podataka na nekim kopnenim i morskim graničnim prijelazima, pod uvjetom da procjena rizika ne pokazuje da to dovodi do smanjenja razine sigurnosti.
Borba protiv terorizma
Ovakav tvrdi stav u Komisiji hrvatskim stručnjacima, koji će se ovaj tjedan sastati s europskim povjerenikom za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisom Avramopoulosom, ne ostavlja puno mjesta za pregovore i kompromis. Iako Slovenija i Hrvatska očekuju usvajanje nekog blažeg sustava kontrole vanjskih granica schengenskog prostora, pitanje je kako će na takve prijedloge reagirati ostale članice EU. Nakon što se pokazalo da su počinitelji terorističkih napada i njihovi pomagači u najvećoj mjeri građani EU, pokrenuta je inicijativa za strogi nadzor na vanjskim granicama i pregledavanje svih. Za takav prijedlog Uredbe izjasnili su se i predstavnici Hrvatske u Europskom parlamentu jer je to dio borbe protiv terorizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....