Pokušaj Europske komisije da pogura srpski pristupni proces prema članstvu u Europskoj uniji vjerojatno neće dobiti potrebnu potporu država članica, što dodatno razotkriva sve dublje podjele unutar Unije oko pitanja pod kojim uvjetima zemlje kandidatkinje trebaju napredovati prema članstvu.
Europska komisija u srijedu će na sastanku veleposlanika država članica u Bruxellesu zatražiti odobrenje za otvaranje novog pregovaračkog "klastera", odnosno skupine reformskih poglavlja koje zemlje kandidatkinje moraju ispuniti prije ulaska u EU. No nekoliko država članica skeptično je prema tom prijedlogu, a Nizozemska je spremna uložiti veto, potvrdilo je za POLITICO pet diplomata i dužnosnika upoznatih s pregovorima, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Spor oko Srbije odražava širu raspravu o samoj svrsi proširenja Europske unije. Prema riječima dvojice europskih dužnosnika, Komisija posljednjih godina sve više proširenje promatra kao geopolitički instrument kojim želi zemlje iz europskog susjedstva čvršće vezati uz Bruxelles i udaljiti ih od utjecaja konkurentskih sila. Dio država članica, međutim, upozorava da kandidatkinje ne bi smjele biti nagrađene prije nego što ostvare konkretan napredak u području vladavine prava, demokracije i neovisnosti pravosuđa.
Otvaranjem trećeg klastera započeli bi pregovori o usklađivanju srpskih propisa koji se odnose na prekogranične usluge s pravilima jedinstvenog europskog tržišta. To uključuje međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija te pojednostavljenje poslovanja unutar europskog tržišta.
"Otvaranje trećeg klastera u pristupnim pregovorima Srbije odavno je trebalo biti ostvareno", izjavio je srpski ministar za europske integracije Nemanja Starović.
"Srbija je praktički već gotovo pet godina blokirana na istoj točki. Teško je tvrditi da reformski zahvati koje je državna uprava provela od 2022. godine nisu dovoljni barem za ovakav skroman pomak u pregovaračkom procesu."
Novo odgađanje odluke, upozorio je Starović, propustilo bi priliku za poticanje daljnjih reformi te bi predstavljalo "najveći mogući dar protueuropskim političkim snagama, kako u Srbiji tako i diljem kontinenta".
Pogrešna poruka Ukrajini i Moldaviji
Takvu procjenu u velikoj mjeri dijeli i Europska komisija. Bruxelles već godinama preporučuje otvaranje trećeg klastera, no za takvu je odluku potrebna jednoglasna potpora svih 27 država članica. Proces je posljednjih mjeseci ponovno zakočen zbog zabrinutosti dijela članica za stanje ljudskih prava u Srbiji.
Nizozemska, međutim, ostaje čvrsto protiv otvaranja novih pregovaračkih poglavlja Srbiji dok se zemlja nalazi na sadašnjem političkom kursu. Diplomati još dviju država članica također smatraju da prijedlog u ovom trenutku nema realne izglede za prolazak. Kako ističu, slanje pozitivnog signala zemlji koja i dalje održava bliske odnose s Rusijom poslalo bi pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sva pregovaračka poglavlja.
Jedan diplomat koji se protivi takvom pristupu ocijenio je da ideja o korištenju proširenja kao "geopolitičkog alata" za zadržavanje Srbije u europskoj orbiti funkcionira samo dok zemlja ne postane članica.
"Dok ne uđu, to izgleda kao dobra geopolitička strategija. Kad jednom postanu članica, pretvara se u geopolitički problem golemih razmjera", rekao je.
Suprotne procjene Bruxellesa
Srpski parlament prošlog je mjeseca usvojio izmjene spornih zakona koje je početkom godine donijela vladajuća većina. Pravni stručnjaci ranije su upozoravali da bi ti propisi mogli narušiti neovisnost pravosuđa i oslabiti borbu protiv korupcije. Osim toga, europski dužnosnici navode da je Srbija donijela gotovo dvadesetak novih zakona kojima usklađuje svoje zakonodavstvo s europskim pravilima, uključujući učinkovitije upravljanje europskim fondovima i prilagodbu pravilima jedinstvenog tržišta.
No procjene same Europske komisije nisu posve usklađene.
U internom dokumentu koji je Komisija uoči sastanka dostavila veleposlanicima država članica, a u koji je Politico imao uvid, navodi se da je "Srbija u posljednje vrijeme provela značajan dio preuzetih obveza". Zaključuje se kako je Beograd "otklonio nazadovanje" koje je nastalo donošenjem spornih zakona u siječnju te da bi pristupni proces trebao biti nastavljen.
Samo nekoliko tjedana ranije, međutim, u drugom povjerljivom izvješću do kojeg je došao POLITICO, Komisija je upozorila na ozbiljne probleme u području ljudskih prava. U dokumentu se navodi da su se pojačali pritisci na organizacije civilnog društva i novinare, uključujući kampanje blaćenja usmjerene protiv pojedinaca i organizacija koje zagovaraju vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
Komisija je također zaključila da "nije ostvaren nikakav napredak" u nizu velikih korupcijskih istraga, među kojima se posebno izdvaja istraga o urušavanju nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u tragediji u kojoj je poginulo 16 ljudi, a koja je potaknula višemjesečne prosvjede diljem Srbije.
Komisija će naći način da nagradi Srbiju?
Ako države članice ponovno odbiju otvoriti treći klaster, Komisija će pokušati pronaći druge načine da nagradi Srbiju za provedene zakonske reforme, tvrde dvojica europskih dužnosnika. U Bruxellesu se već priprema nekoliko mogućih modela, no malo je vjerojatno da će biti predstavljeni prije parlamentarnih izbora koji se očekuju u narednim mjesecima.
"U potpunosti smo predani nastavku reformi i očekujemo da će ti napori biti priznati odlukom koja će se temeljiti na stvarnim rezultatima", izjavio je srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić.
"U slučaju Srbije proširenje je očito korisno za obje strane. To je strateška odluka koja gleda unaprijed. Dovoljno je pogledati zemljopisnu kartu."
Dodao je kako je Srbija "nedavno poduzela značajne zakonodavne i institucionalne korake za jačanje vladavine prava, odgovarajući izravno na preporuke Europske komisije".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....