Ruske prijetnje baltičkim državama potpuno su neprihvatljive i predstavljaju prijetnju cijeloj našoj Uniji, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon što je ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja rekao da Ukrajina planira lansirati vojne dronove iz Latvije i drugih baltičkih država, upozorivši da ih članstvo u NATO-u "neće zaštititi od odmazde". Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da prijetnje Moskve nisu znak snage, nego slabosti.
"Rusija ne uspijeva na bojnom polju u Ukrajini i pokušava nas zastrašiti da bismo smanjili podršku Kijevu. Pravi odgovor je učiniti suprotno: povećati pomoć Ukrajini i ojačati europsku obranu", objavila je Kallas na društvenoj mreži X.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ruske je tvrdnje o Latviji i ostalim baltičkim državama nazvao "apsolutno apsurdnima" i "smiješnima" dodavši da "i sama Rusija zna da nisu istinite". No ključno pitanje nije vjeruje li međunarodna javnost Kremlju, nego činjenica da Moskva unaprijed stvara narativ kojim pokušava zamagliti odgovornost za incidente u regiji Baltika.
Temelj pritiska
Dok ukrajinski dronovi sreću s kursa i završavaju na teritoriju NATO-a, Kremlj stvara alternativno objašnjenje: ne da rusko ometanje uzrokuje incidente i skretanje dronova s kursa, nego da baltičke države potajno pomažu Ukrajini u napadima na Rusiju. Takva strategija proizvodi dvosmislenost, a upravo je ona temelj pritiska koji Rusija koristi protiv Zapada.
Sve veća napetost na Baltiku: Zbog novog incidenta dignuti avioni NATO-a!
Analitičar Stuart Dowell upozorava da dvosmislenost otežava politički odgovor saveznika, usporava reakcije NATO-a i svaki incident pretvara u raspravu o namjeri, umjesto u definirani čin agresije. Moskvi pritom nije nužno potreban otvoreni sukob s NATO-om. Dovoljno joj je proizvesti razinu nesigurnosti koja će kolektivni odgovor učiniti sporijim i politički rizičnijim.
U tom kontekstu treba promatrati i nedavne poteze Sjedinjenih Država. Pentagon je ovog mjeseca otkazao planirano raspoređivanje 4000 vojnika u Poljsku i baltičku regiju, dok je administracija Donalda Trumpa najavila smanjenje broja američkih vojnika u Europi za oko 5000 te rezanje dijela snaga namijenjenih NATO-ovu modelu brzog odgovora.
Izazvati podjele
Ukrajinski napadi dronovima posljednjih mjeseci pogodili su niz ruskih rafinerija, plinskih postrojenja, naftnih terminala i infrastrukture povezane s ruskom flotom u sjeni u Baltičkom i Crnom moru. Kremlj zato odgovara poznatom strategijom: prikrivanjem vlastitih slabosti kroz eskalaciju prijetnji i stvaranje dojma da je NATO izravno uključen u napade na Rusiju.
Analitičarka Atlantskog vijeća Justina Budginaite-Froehly ističe da Moskva pokušava prebaciti politički teret rata na najčvršće europske saveznike Ukrajine. Cilj je, upozorava, izazvati strah među građanima Latvije, Estonije i Litve te oslabiti povjerenje u njihove institucije. Kremlj pritom računa da će zbunjenost i strah proizvesti političke podjele unutar NATO-a i smanjiti europsku potporu Ukrajini.
Pritisak na Baltik treba promatrati i u kontekstu sve većih unutarnjih problema Rusije. Rusko gospodarstvo teško podnosi dugotrajan rat, a rast vojnih troškova potiče inflaciju i smanjuje ulaganja u civilni sektor. O tome se sada prvi put otvoreno govori i unutar ruskog političkog sustava. Zastupnik Komunističke partije u Državnoj dumi Renat Sulejmanov javno je priznao da Rusija dugoročno ne može održavati rat i da bi sukob trebalo što prije završiti. Sve češći ukrajinski napadi dronovima na Moskvu i Moskovsku oblast dodatno su razotkrili slabosti ruske protuzračne obrane i izazvali nezadovoljstvo dijela javnosti, uključujući i pojedine ultranacionalističke krugove.
Okretanje Europi
Prema pisanju britanskog Timesa, Kremlj je sve zabrinutiji zbog mogućnosti unutarnjih sukoba ili čak pokušaja puča unutar ruske elite. Poznati ruski proratni bloger Roman Romanov javno je kritizirao predsjednika Vladimira Putina: "Možda je vrijeme da skinemo kraljevsku krunu i damo je onima koji su dostojniji?"
Istodobno, Ukrajina preuzima inicijativu na bojištu. Prema najnovijem izvješću Instituta za proučavanje rata, ukrajinske snage izvode niz protunapada duž bojišnice i postižu najveće uspjehe još od operacija u Kurskoj regiji u kolovozu 2024. godine. Intenzivirani napadi na rusku logistiku, vojnu opremu i energetsku infrastrukturu smanjuju sposobnost Moskve za izvođenje velikih ofenzivnih operacija.
Paralelno s vojnim pritiskom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava pojačati pritisak na Moskvu da sjedne za pregovarački stol prije moguće nove ruske ofenzive. Zelenski tvrdi da Rusija priprema mobilizaciju dodatnih 100.000 vojnika i razvija nekoliko scenarija novih operacija na sjeveru Ukrajine. U Kijevu procjenjuju da je američko posredovanje izgubilo zamah te da Europa sada ima priliku preuzeti vodeću diplomatsku ulogu.
Prema pisanju Telegrapha, Zelenski vidi potencijal u oživljavanju formata E3, neformalnog saveza Velike Britanije, Francuske i Njemačke, koji bi preuzeo važniju posredničku ulogu u mogućim mirovnim pregovorima. Ukrajinski predsjednik poručio je i da bi se trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a mogli održati već u sljedećim tjednima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....