EU i SAD pozvali na dogovor o izmjenama izbornog zakona u BiH: 'Zabrinuti smo jer lideri ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize'

Posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark i američka veleposlanica Maureen Cormack pozvali su u zajedničkoj objavi u četvrtak političare u toj zemlji na postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kako bi se zaštitila prava svih konstitutivnih naroda prigodom izbora izaslanika u Domu naroda, upozoravajući da bi u suprotnom moglo doći do ozbiljne političke krize.

Navodeći kako je ostalo svega nekoliko tjedana do raspisivanja općih izbora, Wigemark i Cormack, koji su posljednjih tjedana organizirali više sastanaka s vodećim bošnjačkim i hrvatskim političarima u BiH, istaknuli su kako je sve manje vremena za izmjene Izbornog zakona te su konstatirali kako nedostaje politička volja za kompromisom.

„Veoma smo zabrinuti činjenicom da bosanskohercegovački lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će jako teško formirati institucije vlasti“, navodi se u zajedničkom stavu američke veleposlanice i posebnog predstavnika EU u BiH.

Pri tome su istaknuli kako stranci neće nametati rješenja, nego je do domaćih političara da se postigne dogovor. Upozorili su da je potrebna izmjena odredaba Izbornog zakona BiH.

Nekadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić uputio je apelaciju koju je prihvatio Ustavni sud te je naložio brisanje odradaba Izbornog zakona jer su omogućavale manipulacije i preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka te dovodio u nesrazmjer vrijednosti glasova Hrvata u sredinama gdje ih živi najviše i u sredinama gdje su u manjinskoj poziciji. Te odredbe su omogućavale da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija, u kojoj su ogromna većina Bošnjaci te živi tek 24 Hrvata, bira jedog izaslanika u Domu naroda, jednako kao i Posavska županija u kojoj je 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa iznosi čak 1400 puta.

„To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke zemljopisne zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti“, naveli u veleposlanica Cormack i posebni predstavnik Wigemark.

U zajedničkom obraćanju oni su istaknuli kako u kratkome roku do početka svibnja nije realno postići dogovor o izmjenama odredaba Izbornog zakona i Ustava BiH o načinu biranja članova državnog Predsjedništva. Istaknuli su da te izmjene moraju biti u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, kojom je naloženo da i predstavnicima manjina treba omogućiti izbor za članove državnog vrha.

„Sada je vrijeme za lidere da pokažu svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopat će nastojanja Bosne i Hercegovine za napretkom“, istaknuli su američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark.