Već neko vrijeme dio eksperata izjavljuje kako je nadzor isporuke oružja za Ukrajinu slab te stoga postoji opravdana bojazan kako bi to oružje moglo završiti u krivim rukama, pa čak i u državama iz hrvatskog susjedstva; BiH, Albaniji ili Kosovu. Financial Times objavio je priču prema kojoj se na visokoj razini NATO sustava i EU organizira bolje praćenje oružja namijenjenog Ukrajincima jer ozbiljno strahuju kako krijumčari to oružje plasiraju na crno tržište. U ovom je trenutku teško procijeniti koliki su razmjeri problema, ali je poznato da je samo EU Ukrajini obećala 10 milijardi eura vrijednu vojnu pomoć, kao što su prijenosni bacači raketa, oklopna vozila, pješačko naoružanje, ogromne količine različitih projektila, odnosno municije.
FT objašnjava kako su se predstavnici grupe članica NATO saveza sastale u Kijevu da bi raspravili i organizirali sustav praćenja oružja prema detaljnim listama isporuka koje će se provjeravati po određenim procedurama. U organizaciji novog monitoringa isporuka oružjem sudjeluje i ukrajinska vlada. NATO i EU su zabrinuti zbog mogućnosti da krijumčari preuzimaju moderno naoružanje jer bi svaki teroristički napad mogao ugroziti javne aktivnosti, uništiti kompletnu turističku sezonu, a ovisno o razmjerima, čak i izazvati paralizu javnog života i ekonomskih aktivnosti. I Sjedinjene Države su se priključile inicijativi strožeg nadzora isporuka oružja, a Bonnie D. Jenkies, zadužen u SAD-u za pitanja kontrole oružja i internacionalne sigurnosti, potvrdio je kako i njihove službe ozbiljno razmatraju priče o tome da oružje završava u rukama krijumčara te kaže kako se radi o „izazovnoj situaciji“.
„Sjedinjene Države vrlo ozbiljno uzimaju odgovornost zaštite obrambenih tehnologija američkog porijekla kako bi se spriječila diverzija ili nezakonita proliferacija“, rekao je Jenkins reporterima u Bruxellesu.
Problem s isporukama oružja Ukrajini raspravljan je na sastanku ministara sigurnosti EU-a, a početkom tjedna Europska komisija je pokrenula „EU Support HUB“ u Moldaviji kako bi pomogli stručno praćenje i kooperaciju po pitanju krijumčarenja oružja. Europol je pak još ranije izvijestio kako je izvjesno da oružje za Ukrajinu završava u rukama organiziranih kriminalnih grupa. U kratkoj obavijesti koju je poslao vladama, Europol tvrdi: „Ruski rat i agresija protiv Ukrajine rezultirali su proliferacijom značajnog broja oružja i eksploziva u zemlji“. Zvuči alarmantno. Sličnim upozorenjem reagirao je i Interpol. „Teško je izbjeći problem krijumčarenja oružja – nismo to uspjeli u bivšoj Jugoslaviji i vjerojatno nećemo u Ukrajini“, zaključila je Jana Černohova, češka ministrica obrane.
Ako se poznaje način dostavljanja i distribucije oružja Ukrajincima, ne čudi strah da su određene količine naoružanja dospjele u ruke kriminalaca i terorista. Naime, početkom invazije ukrajinske su vlasti vodile registre s popisima oružja predanih civilima, ali je ta praksa s vremenom ukinuta.
Ogromne količine oružja stižu u južnu Poljsku, a nakon toga se usmjeravaju prema granici. Prije prelaska granice, oružje se pretovaruje u razna vozila; kamione, kombije, pa i privatne automobile. Ispričao je to jedan zapadni dužnosnik novinarima FT-a. Način dostave oružja Ukrajini očigledno je takav da se krijumčarima i teroristima otvaraju prevelike šanse.
Pitanje krijumčarenja oružja potakla je i ruska strana, ali je nejasno forsiraju li tu priču iz propagandnih razloga.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prije nekoliko je dana upozorila kako će isporuke oružja Ukrajini proširiti crno tržište u EU te naglasila kako je dio oružja već stigao u BiH, Albaniju i Kosovo. Državno tužiteljstvo BiH objavilo je da s partnerskim policijskim i drugim institucijama provjeravaju tvrdnje Zaharove , ali naglašavaju kako do sada nisu pronašli dokaze koji bi potvrdile sumnje.
I u prethodnom sukobu Ukrajine s Rusijom utvrđen je šverc oružja u značajnim razmjerima. Analiza „Illicit firearms proliferation in the EU periphery: the case of Ukraine“ utvrdila je kako druga najveća zemlja u Europi s poviješću ogromnih zaliha naoružanja i aktivna zona konflikta predstavlja najkompleksniji slučaj šverca oružja u Europi. Procjene broja pljenidbi malog naoružanja u Ukrajini u prethodnom sukobu govorili su o dva milijuna registriranih te dva-tri milijuna neregistriranih komada oružja. Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je tada tri-četiri milijuna pušaka u nezakonitoj sferi, a pojedini izvori baratali su i s pet milijuna komada. Tada je bilo jasno da se krijumčarenje oružja raširilo, ali razmjeri nisu precizno utvrđeni.
Još od kolapsa Sovjetskog Saveza, u Ukrajini zapravo nisu postojali temeljni zakoni koji bi dobro regulirali cirkulaciju oružja kad je u pitanju civilna sfera. Široka siva zona omogućila je razvoj ilegalnih lanaca opskrbe. Sve donedavno, trgovina oružjem u Ukrajini de facto nije bila regulirana - granice legalnog i nelegalnog nisu bile jasne. Poznato je da su se dozvole za nošenje oružja lako krivotvorile.
Još 2016. zabilježen je slučaj 25-godišnjeg Francuza Gregoirea Moutauxa, koji je uhićen na poljskoj granici s pet kalašnjikova, 5000 metaka, dvije antitenkovske granate, detonatorima i 125 kilograma TNT-a. Ukrajinci tvrde da je 25-godišnjak planirao 15 napada na sinagoge, džamije, javne zgrade i infrastrukturu neposredno pred početak Europskog prvenstva u nogometu.
U spomenutoj su studiji uspjeli, bez obzira na tešku dostupnost podataka, utvrditi da je u relativno kratkom razdoblju od 2014. do 2017. zabilježeno 514 pljenidbi malog oružja, pušaka i pištolja. Radi se o ukupno 3771 komada lakog naoružanja. To su podaci iz javno dostupnih izvora. Temeljem toga može se pretpostaviti da su količine koje su završile na crnom tržištu puno veće.
Ispod je tablica o zapljenama oružja i municije u razdoblju 2014.-2017. iz istraživanja „Illicit firearms proliferation in the EU periphery: the case of Ukraine“
Najzastupljeniji oduzeti komadi oružja su Makarov i Tokarev pištolji, slijede AK strojnice (AK-47, AKM, AKMS i AK-74U) te Dragunov snajperi. Našlo se tu i starijih Mauser pušaka, Walther pištolja, PPS poluautomatskih pušaka, SKS automatskih karabina, pa i Mosin-Nagant pušaka. Ono što je zanimljivo jest kako u ranijem sukobu zaplijene naoružanja nipošto nisu bile ravnopravno teritorijalno distribuirane u Ukrajini.
Ispod je grafika s kartom iz istraživanja „Illicit firearms proliferation in the EU periphery: the case of Ukraine“ koja pokazuje gdje je bilo najviše oduzetog oružja
Poznato je da je nakon raspada Sovjetskog Saveza samo u Ukrajini ostalo više od sedam milijuna komada sovjetskih vojnih pušaka, pištolja, strojnica i ostalog oružja. Prije prvog vojnog sukoba s Rusijom, ukrajinske su se oružane snage smanjivale pa je veliki dio tog arsenala poslužio za kriminalne aktivnosti. Sukob 2014. dodatno je potakao ilegalnu trgovinu oružjem. Ruske separatističke snage u Ukrajini tvrdile su kako su oružje kupovali od ukrajinskih korumpiranih dužnosnika, a dio tih navoda je potvrđen. Primjerice sredinom 2104. ukrajinski ministar obrane Stepan Poltorak smijenjen je nakon što je zapovjednik 53. mehanizirane brigade uhićen zbog trgovine municijom. Taj je zapovjednik više puta osuđen za prodaju municije. I ruski separatisti potvrđeno su otkrivani u krijumčarenju oružja. Poznat je slučaj SBU časnika koji je švercao 120 komada oružja i 21.798 komada municije iz Ukrajine na Krim.
S obzirom na to da su razmjeri aktualnog sukoba u Ukrajini daleko veći od onog prethodnog, može se pretpostaviti i kako su osjetno veće šanse da šverceri i trgovci oružjem organiziraju isporuke kriminalcima, teroristima ili pak režimima koji to oružje ne bi smjeli posjedovati.
