Europa je u prvi dan nove godine ušla s prestankom dotoka ruskog plina preko Ukrajine. Do ruske invazije na Ukrajinu EU je 40 posto plina dobivala iz Rusije, lani još 10 posto. Rat u Ukrajini i borba s pandemijom obilježili su prvi mandat predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, u 2025. čekaju je izazovi povlačenja nove granice zapada prema Rusiji, u turbulentnim uvjetima geopolitičkog odmjeravanja snaga Rusije, Kine i SAD-a u drugom predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa.
Među glavnim zadacima koji stoje pred EU u ovoj godini portal Politico ističe sve jači pritisak zemalja članica na obuzdavanje neželjenih imigracija, poticanje gospodarske konkurentnosti bloka i smanjivanje otpora provedbi zelene politike. Ranjiva Ukrajina, ratnohuškačka Rusija i narcisoidni Donald Trump tri su najveća izazova u 2025., analizira Deutsche Welle; s tim da situaciju otežavaju unutrašnji problemi kao što je usporeno gospodarstvo, visoke razine duga i politička previranja u Njemačkoj i Francuskoj.
Olakšati deportacije
Na vrhu popisa hitnih zadataka ostaju financijska i vojna pomoć Ukrajini: EU planira svaki mjesec iz zajedničkog proračuna prebacivati 1,5 milijardi eura u državnu riznicu u Kijevu, dok članice same plaćaju streljivo i oružje. No veliko je pitanje hoće li Trump ostvariti prijetnje da će smanjiti ili ukinuti pomoć Ukrajini - dosad je SAD financirao gotovo polovinu pomoći toj zemlji, podsjeća DW.
Zatim, migracije: glavni gradovi EU očekuju da će Komisija sljedećih mjeseci iznijeti prijedloge za olakšavanje deportacija onima kojima je odbijen zahtjev za azil. U Njemačkoj se najjači oporbeni CDU, uoči prijevremenih izbora 23. veljače, zalaže za zaustavljanje migranata na granicama zemlje i osnivanje centara u trećim zemljama gdje bi čekali dok se ne riješi njihov zahtjev za azil. Italija je već krenula s tim na osnovi bilateralnog sporazuma s Albanijom, no talijanski sudovi to ne odobravaju. Za Von der Leyen bit će velik izazov kako provesti plan Unije o migracijama a da EU ne bude optužena za nehumanost.
Drugi veliki zadatak pred Komisijom jest proširenje EU i demarkacija s Putinovom Rusijom. Pored zemalja zapadnog Balkana koje su na čekanju, nakon ruske invazije na Ukrajinu EU je makar simbolički pokrenula proces pridruživanja Ukrajine i Moldavije. To je politički riskantno i za odnose unutar EU: već je bura koja se digla zbog jeftinih žitarica iz Ukrajine pokazala koliki je strah da bi ulazak u članstvo te države od 40 milijuna stanovnika preplavio unutarnje tržište EU jeftinom radnom snagom i jeftinim proizvodima, što bi najviše smetalo susjednim zemljama poput Poljske i Rumunjske.
Prezadužena Francuska
Kako gospodarstvo EU stagnira, za Ursulu von der Leyen najvažnija je potreba za jačanjem konkurentnosti Unije, ističe Politico. Gospodarstvo EU je u defanzivi pred američkom dominacijom u umjetnoj inteligenciji i eksplozijom kineskog izvoza električnih vozila. Perspektiva je loša, s Trumpovom najavom uvođenja carina i smanjenjem potražnje u Kini. Jedna od ideja bivšeg šefa Europske središnje banke Marija Draghija jest olabaviti antimonopolske propise i pomoći okrupnjivanje europskih tvrtki. Naprimjer, SAD ima tri mobilna operatera, a EU čak 34.
Draghi je u dramatičnom izvješću o konkurentnosti EU pozvao na investicije od 800 milijardi eura. No Francuska i Italija već su prekršile pravila EU o pretjeranom deficitu, uskoro bi im se mogla pridružiti Španjolska. Najbogatija Njemačka ide na prijevremene izbore upravo zbog sukoba oko zaduživanja za poticanje gospodarstva. O dogovoru u Njemačkoj ovisit će i EU, jer Njemačka najviše daje u proračun EU.
Čak trećina proračuna EU odlazi na poljoprivredu, i oko toga će se voditi velike bitke, predviđa Politico. Posebno uoči ljeta, kad Komisija treba izaći s prijedlogom novog sedmogodišnjeg proračuna: dok zemlje sjevera navijaju za veće vojne investicije, a Grčkoj i Italiji glavni je problem zaustavljanje migranata, EU će se 2025. usredotočiti na vlastitu obranu od Rusije. Von der Leyen je utvrdila da je potrebno 500 milijardi eura za jačanje vojnoindustrijskog kompleksa EU. Ali gdje naći taj novac kad gospodarstva najvećih članica stagniraju, a golemi iznosi nužni su već i za suočavanje s klimatskom krizom i jačanje konkurentnosti, pita Politico. Pritom Francuska inzistira na tome da se kupuje samo europsko oružje, što može naljutiti Washington. Minhenski institut Ifo, prenosi DW, procjenjuje da samo Njemačka u srednjoročnom razdoblju ima deficit od 230 milijardi eura u proračunu za obranu, Italija je u deficitu od 120 milijardi eura, a Španjolska 80 milijardi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....