NOVA PRAVILA

EU parlament traži da se definicija silovanja temelji na načelu ‘samo da znači da‘: ‘To bi uklonilo pravne rupe‘

Zastupnici traže jedinstvenu definiciju temeljenu na dobrovoljnom, informiranom i opozivom pristanku diljem Unije

U Hrvatskoj je 2025. godine zabilježeno 310 slučajeva silovanja, što je porast za gotovo petinu i najveći broj u posljednjih deset godina

 Jure Miskovic/CROPIX
Zastupnici traže jedinstvenu definiciju temeljenu na dobrovoljnom, informiranom i opozivom pristanku diljem Unije

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su u utorak države članice da napuste definiciju silovanja utemeljenu isključivo na sili i nasilju te su naglasili kako se šutnja ili nedostatak otpora ne smiju smatrati pristankom. U izvješću usvojenom s 447 glasova za, 160 protiv i 43 suzdržana, Parlament poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje bi uspostavilo zajedničku definiciju silovanja na temelju dobrovoljnog, informiranog i opozivog pristanka.

Pročitala sam memoare Gisèle Pelicot. Uznemirujuće, no jedan detalj je bio posebno nepodnošljiv

Parlament naglašava kako se nedostatak otpora, nepostojanje riječi „ne“, prethodna suglasnost, prošlo seksualno ponašanje ili bilo koji trenutačni ili raniji odnos ne smiju tumačiti kao pristanak. Također je istaknuto kako treba uvažiti činjenicu da žrtve silovanja na kazneno djelo često reagiraju „privremenom paralizom“. Ovom se rezolucijom nastoji uvesti standard „samo da znači da“ (only yes means yes), uz jasno prepoznavanje da pristanak dobiven prisilom, prijetnjom ili u stanjima smanjene svijesti nije valjan.

Poštivanje žena

Nizozemska zastupnica Anna Strolenberg u raspravi je istaknula kako društvo koje uistinu poštuje žene ne pita jesu li se dovoljno odupirale, već jesu li slobodno pristale, objavio je CNN. „Nitko ne može dati pristanak dok spava, dok je pod utjecajem opijata, dok je nesvjestan ili paraliziran strahom. Svaki zakon koji ostavlja prostora za takvu sumnju ostavlja prostor i za nasilje“, izjavila je Strolenberg.

image

Anna Strolenberg

Martin Bertrand/Hans Lucas via AFP

Potrebu za ujednačenim zakonodavstvom ubrzali su potresni slučajevi diljem Europe, poput procesa Giséle Pelicot u Francuskoj, koju je bivši suprug godinama drogirao i organizirao njezina silovanja. Francuska je, potaknuta upravo tim slučajem, u listopadu 2025. ažurirala svoj kazneni zakon. Na nužnost paneuropskog odgovora ukazala je i zastupnica Maria Walsh, upozorivši na postojanje online „akademija za silovanje“ na platformi Telegram, gdje su stotine muškaraca razmjenjivale upute o drogiranju i napadima, objavio je CNN.

Ne sviđa vam se brojka od 62 milijuna muškaraca u online Akademiji za silovanje? Istina je još gora

Prema Kaznenom zakonu u Hrvatskoj, pristanak postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju te je bila sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Članak 153., stavak 5., navodi situacije u kojima se smatra da pristanka nema, što se osobito odnosi na uporabu prijetnje ili prijevare, zlouporabu položaja prema osobi u odnosu zavisnosti, iskorištavanje stanja zbog kojeg osoba nije mogla izraziti odbijanje te na osobu kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

Europski standard

„Godinama pozivamo na zajedničku europsku definiciju silovanja i, iako je Vijeće spriječilo njezino uključivanje u direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama, sve više vlada prepoznaje potrebu za tim pristupom“, rekla je izvjestiteljica Odbora za građanske slobode Evin Incir, dok je izvjestiteljica Odbora za prava žena Joanna Scheuring-Wielgus dodala kako je potrebno nadići zastarjele zakone kako bi se ženama zajamčila jednaka razina zaštite diljem Unije.

image

Giséle Pelicot

Christophe SIMON/AFP

Hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj (S&D), potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, rekao je za Hinu da „samo da znači da“ mora postati europski standard jer bi to konačno uklonilo pravne rupe zbog kojih žrtve ostaju bez pravde. Prema njegovim riječima, to podrazumijeva jasniji rad policije i sudova te veću odgovornost počinitelja, dok Komisija već sada može pojačati pritisak kroz preporuke i edukaciju pravosuđa.

Vešligaj je dodao da podaci o silovanjima u Hrvatskoj moraju biti jasan poziv na djelovanje. Prema podacima Amnesty Internationala, svaka deseta žena u Uniji tijekom života bila je žrtva silovanja. U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 310 slučajeva silovanja, što je porast za gotovo petinu i najveći broj u posljednjih deset godina. U 57,7 posto slučajeva počinitelji su bile bliske osobe, najčešće bračni partneri, navela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u izvješću za 2025. godinu. Dinushika Dissanayake iz Amnesty Internationala pozdravila je rezoluciju kao važan korak u borbi protiv „kulture silovanja“ hranjene štetnim mitovima i stereotipima.

Alarmantni podaci: Najviše silovanja u zadnjih 10 godina, udvostručen broj femicida

S druge strane, hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) poručio je kako borba protiv silovanja ne smije postati sredstvo za nametanje rodne ideologije, pobačaja ili ljevičarskog spolnog odgoja pod krinkom zaštite žrtava. Sokol, koji je ostao suzdržan, ustvrdio je i da ljevica odbija priznati kako je masovna imigracija iz trećih zemalja izravno doprinijela rastu stope silovanja. Klubovi zastupnika Patrioti za Europu (PfE) i Europski konzervativci i reformisti (ECR) glasali su protiv izvješća, ustrajući u stavu da kazneno pravo mora ostati u isključivoj nadležnosti država članica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. lipanj 2026 13:15