Eksplozije u Iranu: ‘Napali su nas i Ujedinjeni Arapski Emirati‘; SAD: ‘Odgovorili smo u samoobrani‘

Što se noćas dogodilo u Hormuškom tjesnacu?

Američke vojne snage pokrenule su napade na Iran, ciljajući lokacije za koje se tvrdi kako su bile odgovorne za napade na američke snage, dok je Iran s druge strane optužio SAD za kršenje primirja.

"Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) eliminiralo je dolazne prijetnje i ciljalo iranske vojne objekte odgovorne za napad na američke snage, uključujući mjesta za lansiranje projektila i dronova, lokacije za zapovijedanje i kontrolu, te obavještajne, nadzorne i izviđačke čvorove," priopćila je vojska.

U međuvremenu, stižu brojne reakcije Irana, SAD-a i neovisnih promatrača.

OPŠIRNIJE

Središnje zapovjedništvo SAD-a: 'Bila je to samoobrana'

Oglasilo se i Središnje zapovjedništvo SAD-a, tvrde da su američke snage odgovorile u samoobrani.

"Američke snage presrele su ničim izazvane iranske napade i odgovorile udarima u samoobrani dok su razarači s navođenim projektilima američke ratne mornarice prolazili kroz Hormuški tjesnac prema Omanskom zaljevu, 7. svibnja.

Iranske snage lansirale su više projektila, bespilotnih letjelica i malih čamaca dok su USS Truxtun (DDG 103), USS Rafael Peralta (DDG 115) i USS Mason (DDG 87) prolazili međunarodnim pomorskim prolazom. Nije pogođeno nijedno američko vojno sredstvo.

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) eliminiralo je nadolazeće prijetnje i gađalo iranske vojne objekte odgovorne za napad na američke snage, uključujući lokacije za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica; zapovjedna i kontrolna mjesta; te obavještajna, nadzorna i izviđačka čvorišta.

CENTCOM ne traži eskalaciju, ali ostaje pozicioniran i spreman zaštititi američke snage", stoji u priopćenju koje prenosi BBC.

Eksplozije u Iranu, mediji: 'Neprijatelj je napao, ispalili smo rakete'

Iranski državni mediji izvještavaju o eksplozijama koje su se večeras čule u lučkom gradu Bandar Abasu te na otoku Kešmu. Kako javlja novinska agencija Mizan, eksplozije u Kešmu uzrokovane su presretanjem nekoliko dronova od strane protuzračne obrane.

Agencija Tasnim izvijestila je pak da su dva manja drona oborena u Bandar Abbasu, te da bi iza napada na mol na Kešmu mogli stajati Ujedinjeni Arapski Emirati. Poludržavna agencija Fars izvijestila je da se čulo više eksplozija te da je uzrok "neutvrđen".

Kanali na društvenim mrežama prenose svjedočanstva lokalnih stanovnika koji kažu da su eksplozije bile snažne te da su uzdrmale kuće.

Iranska televizija IRIB prenosi riječi vojnog dužnosnika koji je rekao da su Sjedinjene Američke Države napale iranski tanker u Hormuškom tjesnacu. "Na neprijateljske jedinice ispaljene su rakete", rekao je dužnosnik, dodavši da je "neprijatelj pretrpio štetu i napustio područje".

WSJ izvijestio o novom preokretu: 'Saudijska Arabija i Kuvajt povukli zabranu, operacija "Projekt Sloboda može ići dalje'

Nakon što je NBC u četvrtak izvijestio da je Donald Trump nakon samo 36 sati pauzirao operaciju "Projekt Sloboda" provođenja zaglavljenih trgovačkih brodova kroz Hormuški tjesnac nakon što je Saudijska Arabija - čiji je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman navodno izravno razgovarao s američkim predsjednikom - odbila dopustiti američkim snagama da koriste njezin zračni prostor i baze za operaciju, došlo je do preokreta.

Trump je, kako je izvijestio NBC, iznenadio saveznike u Perzijskom zaljevu najavom "Projekta Sloboda" na društvenim mrežama u nedjelju poslijepodne, rekli su dužnosnici, što je navodno razljutilo Rijad, o čemu je ranije izvijestio i Jutarnji list.

No, The Wall Street Journal u četvrtak navečer javlja da je Saudijska Arabija - ali i Kuvajt - ukinula ograničenja pristupa američke vojske njihovim bazama i zračnom prostoru, otvarajući put nastavku 'Projekta Sloboda', moguće već ovog tjedna, kako prenosi The Guardian.

Saudijska Arabija i Kuvajt ukinuli su ograničenja na korištenje baza i zračnog prostora američke vojske koja su nametnuta nakon pokretanja američke operacije ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, izvijestio je WSJ, pozivajući se na američke i saudijske dužnosnike.

Prema izvješću WSJ-a, ovaj potez otvara put nastavku "Projekta Sloboda" u nadolazećim danima. Dužnosnici Pentagona rekli su novinama da bi se to moglo dogoditi već ovog tjedna.

Saudijski izvor ranije je demantirao medijski izvještaj da je američki predsjednik najavio pauzu u provođenju američke vojne operacije nakon intervencije Rijada, rekavši AFP-u da Sjedinjene Države još uvijek imaju redoviti pristup saudijskim bazama i zračnom prostoru.

WSJ prenosi istu informaciju, ali i da je američki pristup saudijskim bazama i zračnom prostoru obnovljen nakon drugog poziva između Trumpa i prijestolonasljednika.

"Misija je izazvala najveći spor u saudijsko-američkim vojnim odnosima posljednjih godina, izazvavši niz telefonskih poziva na visokoj razini između Trumpa i prijestolonasljednika te povećavši rizik od raspada dugogodišnjeg sigurnosnog sporazuma između Washingtona i Rijada. Saudijska Arabija i Kuvajt blokirali su američkoj vojsci korištenje njihovih baza i zračnog prostora nakon što su visoki američki dužnosnici umanjili iranske napade na Perzijski zaljev kao reakciju na operaciju u tjesnacu, rekli su saudijski dužnosnici. Saudijci i druge zaljevske države također su bile zabrinute da ih SAD neće zaštititi usred eskalacije borbi, rekli su.

Trump je u utorak navečer obustavio inicijativu, nazvanu Projekt Sloboda, nakon telefonskog poziva s prijestolonasljednikom kraljevstva Mohammedom bin Salmanom u kojem je 'de facto' saudijski čelnik izrazio svoju zabrinutost i obavijestio predsjednika o odluci o ograničenjima baza i zračnog prostora, rekli su saudijski dužnosnici. Predsjednik je pokušao nagovoriti čelnika Perzijskog zaljeva da odustane, rekli su. Trump je na društvenim mrežama rekao da je pristao pauzirati inicijativu na zahtjev Pakistana i drugih zemalja.

Pristup američkim snagama u Saudijskoj Arabiji, njihovom stacioniranju i preletima, ponovno je uspostavljen nakon još jednog telefonskog poziva između dvojice čelnika, prema američkim i saudijskim dužnosnicima", izvijestio je WSJ, kako prenosi Guardian.

Teheran i Washington pred povijesnim memorandumom o prekidu rata

Sjedinjene Američke Države i Iran sve su bliže dogovoru o kratkom memorandumu koji bi trebao okončati rat, a očekuje se da će Teheran svoj odgovor posrednicima predati već danas, doznaje CNN iz dobro obaviještenih izvora.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je jučer da su dvije strane u posljednja 24 sata vodile vrlo dobre razgovore, ali je istovremeno zaprijetio nastavkom bombardiranja ako Iran ne pristane na sporazum.

Memorandum na jednoj stranici proglasio bi kraj rata i otvorio razdoblje od 30 dana za rješavanje ključnih sporova koji uključuju nuklearna pitanja, odmrzavanje iranske imovine i sigurnost u Hormuškom tjesnacu, potvrdio je izvor za CNN.

Trump je u razgovoru za PBS News istaknuo da bi svaki potencijalni dogovor uključivao obvezu Teherana da pošalje svoj visoko obogaćeni uranij u SAD te obećanje da neće koristiti svoja podzemna postrojenja.

Više o memorandumu kojim bi se mogao okončati rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom pročitajte na OVOJ POVEZNICI.

Iran kategorički odbacio optužbe za napad na južnokorejski brod u Hormuškom tjesnacu

Iran je kategorički negirao bilo kakvu umiješanost u eksploziju koja je ovog tjedna uzrokovala požar na južnokorejskom brodu u Hormuškom tjesnacu.

Vatra je izbila u ponedjeljak u strojnici teretnjaka pod panamskom zastavom na kojemu se nalazilo 24 člana posade, uključujući šest državljana Južne Koreje. Ministarstvo vanjskih poslova u Seulu potvrdilo je da je uzrok požara nejasan te da se cijeli slučaj još istražuje.

Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je da je Iran pucao na taj brod i još nekoliko drugih ciljeva u tjesnacu, no iransko veleposlanstvo u Seulu čvrsto odbacuje i kategorički negira sve optužbe o umiješanosti.

Veleposlanstvo je također poručilo da Iran zbog agresivnih akcija SAD-a i Izraela sada Hormuški tjesnac smatra ključnim dijelom svoje obrambene geografije. Napomenuli su i da su se sigurnosni protokoli u tom strateškom prolazu promijenili zbog povišenih tenzija koje uzrokuju neprijateljske snage i njihovi saveznici.

Wall Street dosegnuo nove rekordne razine

Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 dosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq indeks, pri čemu su najviše skočile cijene dionica proizvođača čipova zbog snažne potražnje koju potiče razvoj umjetne inteligencije.

Dow Jones indeks ojačao je 1,24 posto, na 49.910 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,46 posto, na 7.365 bodova, a Nasdaq 2,02 posto, na 25.838 bodova.

Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše se zahvaljuju snažnom rastu cijena dionica proizvođača čipova, kao što su AMD i Intel.

Nakon objave kvartalnih poslovnih rezultata, cijena dionice AMD-a skočila je gotovo 19 posto. Dionica Intela poskupila je, pak, 4,5 posto, pa je PHLX indeks sektora proizvođača čipova skočio 4,5 posto, na novu rekordnu razinu. Od početka godine taj je indeks porastao više od 60 posto.

Pozitivno je na tržište utjecalo i smirivanje situacije na Bliskom istoku. Iran je priopćio da razmatra novi američki prijedlog, nakon što su izvori naveli da su Washington i Teheran blizu usuglašavanja memoranduma od jedne stranice o okončanju rata. Složenija pitanja, poput nuklearnog programa, ostavila bi se za kasnije.

Zahvaljujući tome, jučer su cijene nafte pale oko 8 posto, što je ublažilo strahovanja od jačanja inflacijskih pritisaka idućih mjeseci.

Nakon oštrog pada na početku ožujka zbog napada SAD-a i Izraela na Iran, posljednjih se tjedana najveća svjetska burza oporavlja, pa su cijene dionica nadoknadile sve gubitke. Zahvaljujući tome, sada je S&P 500 indeks u plusu od početka godine gotovo 8, a Nasdaq 11 posto.

To se, među ostalim, zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.

Dosad je izvješća objavilo više od 300 kompanija, čije su dionice u sastavu S&P 500 indeksa, pri čemu ih je više od 80 posto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.

Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 28 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se prije mjesec dana očekivao rast od oko 14 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,15 posto, na 10.438 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,12 posto, na 24.918 bodova, a pariški CAC 2,94 posto, na 8.299 bodova.

Najbrži val političkih pogubljenja u novijoj povijesti Irana

Katastrofa se događa u Iranu. Dok svijet prati napetosti na relaciji Teheran -Washington, Iran provodi najbrži val političkih pogubljenja u novijoj povijesti zemlje. Kako izvještava CNN-ova Clarissa Ward, u samo sedam tjedana najmanje 28 ljudi pogubljeno je zbog prosvjedovanja protiv režima ili pod egidom špijuniranja za neprijatelja.

Što se događalo u zadnja 24 sata?

Iran tvrdi da se američki prijedlog za okončanje rata „još uvijek razmatra”, nakon najnovijih medijskih napisa da bi dvije zaraćene strane mogle biti nadomak dogovora, javlja BBC.

Nadalje, američki portal Axios objavio je u srijedu kako Bijela kuća vjeruje da je blizu postizanja tzv. „memoranduma o razumijevanju” s Iranom. Podsjećamo, kako je Jutarnji već pisao, isti se navodno sastoji od 14 točaka.

Ranije je visoko rangirani član iranskog parlamenta odbacio taj isti dokument kao „ američki popis želja”, dok je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova rekao da će Teheran svoje stajalište o spomenutom američkom prijedlogu prenijeti pakistanskim posrednicima.

Pakistanski ministar vanjskih poslova izjavio je kako njegova zemlja „nastoji pretvoriti primirje u trajni kraj rata”. Predsjednik Donald Trump rekao je da su SAD u posljednja 24 sata vodile „vrlo dobre razgovore s Iranom” te da je dogovor moguć.

Prema pisanju Axiosa, memorandum je zamišljen kao dokument od jedne stranice i 14 točaka koje bi postavile okvir za detaljnije pregovore o denuklearizaciji Irana.

Među odredbama koje se spominju nalaze se suspenzija iranskog obogaćivanja urana, ukidanje sankcija Iranu te obnova slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Portal Axios se poziva na dvojicu američkih dužnosnika i još dva neimenovana izvora upoznata s pregovorima. Prema tim izvorima, velik dio uvjeta iz memoranduma ovisio bi o postizanju konačnog sporazuma.

Reuters je objavio da su dva izvora upoznata s američko-iranskim posredovanjem potvrdila informacije koje je prvi objavio Axios, premda prijedlog još nije javno predstavljen.

„Američki prijedlog Iran još uvijek razmatra, a nakon što analiza bude završena, svoje će mišljenje prenijeti pakistanskoj strani”, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei za Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA).

Reagirajući na Axiosovo izvješće, Ebrahim Rezaei, glasnogovornik parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, napisao je na platformi X:

„Amerikanci u ratu koji gube neće dobiti ništa što već nisu pokušali dobiti u izravnim pregovorima.”

Dodao je i da Iran „drži prst na okidaču i spreman je”, upozorivši da će, ako SAD ne „kapituliraju i ne ponude potrebne ustupke”, Iran odgovoriti „žestoko i na način zbog kojeg će požaliti”.

Trump je također zaprijetio novom eskalacijom nasilja, napisavši na svojoj platformi Truth Social da će, ako Iran ne pristane na sporazum, „bombardiranje ponovno početi — i to, nažalost, mnogo snažnije i intenzivnije nego prije”.

Istodobno je rekao kako će operacija Epic Fury — početna američko-izraelska ofenziva protiv Irana — završiti „pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno”. Obavijest dolazi nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da je operacija završena jer su njezini ciljevi ostvareni.

Trump je također, ne prvi put, ustvrdio da je Iran pristao da nikada neće razviti nuklearno oružje „među mnogim ostalim stvarima”, iako Teheran tu tvrdnju nije potvrdio. Iranski nuklearni program ostaje jedno od ključnih prijepornih pitanja između dviju zaraćenih strana.

„Oni žele dogovor. U posljednja 24 sata imali smo vrlo dobre razgovore i sasvim je moguće da ćemo postići sporazum”, rekao je Trump, dodavši: „Mislim da smo pobijedili.”

U utorak je objavio da privremeno obustavlja projekt Freedom, svega nekoliko dana nakon njegova pokretanja. Operacija je trebala pomoći obnovi protoka nafte i postupnom vraćanju globalne ekonomije u normalu, izvlačenjem blokiranih brodova iz Perzijskog zaljeva kroz Hormuški tjesnac.

Iran se zasad nije službeno očitovao o obustavi operacije, no Iranska revolucionarna garda (IRGC) dala je naslutiti da bi tjesnac mogao ponovno biti otvoren ako dođe do „prekida prijetnji agresora”.

Taj ključni pomorski pravac, kojim inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, praktički je pod iranskom blokadom otkako su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli napade na Iran.

Početkom travnja SAD i Iran objavili su primirje prema kojem je Iran obustavio napade dronovima i projektilima na zaljevske države, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, no vrlo mali broj brodova od tada je uspio proći kroz tjesnac.

SAD su u međuvremenu uvele i vlastitu blokadu iranskih luka, tvrdeći da su zaustavile na desetke brodova i tankera. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je u srijedu da je američka vojska pucala na iranski tanker pod iranskom zastavom u Omanskom zaljevu i onesposobila ga dok je pokušavao probiti blokadu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u srijedu da između njega i Trumpa postoji „potpuna koordinacija” po pitanju Irana.

„Nema iznenađenja. Dijelimo iste ciljeve, a najvažniji je uklanjanje svog obogaćenog nuklearnog materijala iz Irana i demontaža iranskih kapaciteta za obogaćivanje urana”, rekao je.

Netanyahuovi komentari stigli su nakon što je Izrael izveo prvi napad na Bejrut, glavni grad Libanona, otkako je u travnju dogovoreno primirje.

Netanyahu je na društvenim mrežama napisao da su izraelske snage ciljale visokog zapovjednika Hezbollaha „odgovornog za napade na izraelska naselja i nanošenje štete vojnicima IDF-a”.

Hezbollah, proiranska milicija i politička organizacija, počeo je napadati Izrael početkom ožujka kao odgovor na izraelske udare na Iran.

Unatoč sporazumu o primirju, Izrael i Hezbollah nastavili su međusobne napade, optužujući jedni druge za kršenje dogovora.

Većina izraelskih zračnih udara usmjerena je na južni Libanon, dok Hezbollah raketama i dronovima napada izraelske vojnike u Libanonu te na sjeveru Izraela.