I nakon uvjerljivog poraza Aleksandra Vučića i trijumfa Studentske liste na nedjeljnim izborima, u Srbiji je atmosfera i dalje uzavrela. Nakon dugogodišnjeg nakupljanja frustracija njegovom autoritarnom vladavinom, dio pristaša pobjedničke opcije priželjkuje svojevrsni obračun s glavnom polugom njegove vladavine, propagandnom mašinerijom prorežimskih medija koja je godinama Vučiću i njegovim "naprednjacima" pružala neupitnu i sveobuhvatnu podršku i medijsku hajku protiv svih oponenata i protivnika.
S druge strane, Vučić prijeti "samoorganiziranjem" ako država, kako je rekao, ne reagira na teror, nakon što je u svom obraćanju u izbornoj noći, uz priznavanje poraza, ponovno koristio uvredljivu retoriku i prozvao pobjedničku političku opciju da planira navodne nove izdaje srpskih interesa, poručivši da on i njegova Srpska napredna stranka (SNS) nastavljaju borbu.
Milivoj Bešlin, povjesničar i viši znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, komentirajući za Jutarnji list dan nakon izbora, u ponedjeljak, koliko su Vučićeve najave i retorika iz izborne noći potencijalno zabrinjavajući, navodi kako je u prvom redu važno da je pobjeda Studentske liste bila iznimno uvjerljiva, što ga je prisililo da prizna poraz.
"Da ta pobjeda nije bila toliko uvjerljiva, da se nije pokazala tako jasna većina protivnika njegove vlasti, njegovog režima, da se nije pokazala tako jasna i čvrsta volja građana Srbije da mijenjaju vlast, da brane svoj glas, da stoje u redovima satima s jednom od možda dvije najveće izlaznosti na izborima u našoj modernoj povijesti, da se sve to nije dogodilo, siguran sam da on ne bi tako lako priznao poraz", rekao je Bešlin.
Zahvaljujući tome, nikakva podrška njegovih saveznika izvana nije mogla imati efekta te bivši srpski predsjednik, ističe, nije imao nikakvog drugog izbora nego prihvatiti i priznati rezultate. To se Vučiću, smatra, moglo bilježiti kao nešto pozitivno - no, kada netko čini nešto pozitivno, pa makar i iznuđeno, kako kaže, imalo bi smisla da takva gesta bude izvedena s više stila. Umjesto toga, Vučić je, ističe, održao krajnje neprimjeren, ekstremistički govor.
‘Opasnost od Vučića je prestala postojati‘
"Vrlo uvredljiv, ne samo po Studentsku listu, pobjednike ovih izbora, nego i za većinu građana Srbije, ali u skladu s čitavom njegovom kampanjom, koja je bila potpuno ekstremistička i radikalska. Dakle, to je bio šešeljevski govor. Ali on je tu šešeljevsku retoriku i vratio u naš javni diskurs, ako je ona ikada i bila protjerana iz njega. Posljednje dvije godine, tijekom kojih je studentski, pa onda građanski pokret rastao i preuzimao legitimitet, Vučić se sve više zatvarao u svoju radikalsku ljušturu, pokazivao to svoje staro radikalsko lice. I on je, evo, na završetku svoje vlasti, moguće i pri kraju svoje političke karijere, u jednom povijesnom trenutku održao jedan govor koji je ekstremistička, uvredljiva, šešeljevska retorika. Ali taj govor takav kakav jest bio, nepristojan, uvredljiv, govori zapravo o njemu i oslikava na najbolji način politički kredo Aleksandra Vučića i činjenicu da će se on sada sve više zatvarati u tom obrambenom stavu kada krenu svi procesi i otvaranje svih ormara s kosturima iz njegovog režima - prije svega koji se tiču kriminala i korupcije - i zapravo se i po formi i po sadržaju braniti iz te pozicije jedne tvrde ili, ako hoćete, ekstremne desnice", navodi Bešlin.
I tako bi, kaže, trebala izgledati ta borba koju je najavio. Ipak, smatra da su sve opasnosti koje bi iz toga proizlazile kada su u pitanju Vučić i "presvučeni radikali", po Srbiju i regiju u nedjelju prestali postojati.
"On i oni će svakako još određeno vrijeme trovati naš javni prostor, ali će im margina za političko djelovanje i utjecaj u javnom prostoru biti sve manja u onoj mjeri u kojoj Srbija bude postajala demokratskija i uređena država i u mjeri u kojoj se takva, uređena, pravna i demokratska država suočava s desetljećem i nešto Vučićeve vlasti, a to će značiti da će zaista morati - uostalom, Studentska lista je to već najavila - početi ozbiljno preispitivanje svega onoga što se radilo. Prije svega, ključni narativ Studentske liste i nezadovoljstvo građana Srbije ticalo se užasnog kriminala, podivljale korupcije, razorenih institucija i tog nekakvog nevjerojatnog spoja i sinkretizma između države, institucija i mafije koji je ovaj režim napravio. To je svakako najveća kriminalizacija u njezinoj modernoj povijesti, od 19. stoljeća, i nova vlast koja je obećala ne samo preispitivanje svega toga, nego je obećala i kazneni progon, obećala je lustraciju".
Od kuda krenuti?
Otkuda i kako krenuti u raščišćavanje toksičnog Vučićeva naslijeđa, pitanje je, kaže, za milijun dolara. Ono što je bilo temelj i "okidač" nastanka društvenog pokreta koji se suprotstavio neuspjehu tradicionalnih stranaka koje nisu na dobar način prepoznale i artikulirale potrebe srpskog društva - a koji je okupio i studente i akademske elite i zajednice i koji su ga naposlijetku iznjedrili - bile su razorene institucije, pravna nesigurnost, sveprisutni kriminal i korupcija koji su, kako kaže, neposredno odgovorni za ubojstvo 16 ljudi pod novosadskom nadstrešnicom.
"Tako da će prvo suočavanje novih vlasti svakako biti s ekonomskim nedaćama Srbije, ali i s užasnim, vjerojatno tegobnim naporom da se počnu dizati razorene institucije i postavljati pravna država, pravni poredak u zemlji u kojoj je to bilo zaista do kraja razoreno. To neće biti lak posao, ali ono što će olakšavati novim vlastima bit će taj narodni legitimitet koji su dobili i podrška koja se možda čak nije ni do kraja realna - vjerujem da je i nešto veća od onoga što brojke pokazuju jer se režim koristio pritiscima, kupovinom glasova itd."
Komentirajući heterogenost studentskog pokreta i zamjerke jednom njegovom dijelu da nije bitno udaljen od Vučićevih nazora po nekim ideološkim pitanjima, Bešlin navodi da su i studentski pokret i s njim nastali građanski front vrlo široke prirode i unutar sebe sadržavaju i odražavaju mnoge raznolikosti društva u Srbiji - a da bi Vučić bio smijenjen, smatra, bilo je potrebno unutar tog širokog pokreta okupiti i ljevicu i desnicu i centar, odnosno svu tu društveno-političku šarolikost.
Čovjek koji je srušio Vučića se oglasio o budućim odnosima s Hrvatskom
"Vučića, kao i neke druge autoritarne režime, posebno desno orijentirane, poput Orbánova, nije moguće - empirijski se pokazalo - smijeniti iz nekog potpuno suprotstavljenog ideološko-političkog registra. I Péter Magyar je ipak, iako su većina njegovih birača - kako su pokazala postizborna istraživanja - bili ljevičari i liberali, ipak bio nekakav desni centar i nije napravio neki radikalniji raskid u nekom vrijednosnom i vanjskopolitičkom smislu u odnosu na Orbánov režim. Sam Vučić kad je dolazio na vlast također nije mogao krenuti iz potpuno suprotstavljenog registra u odnosu na ono što je bio dominantan narativ i dominantna politika tadašnje Demokratske stranke Borisa Tadića, a to je bio narativ o europskim integracijama. Pa se Vučić tada predstavljao kao europejac i reformist".
‘U regiji će se lakše disati‘
U skladu s time, početkom prošlog desetljeća odbacio je radikalsko "ruho", iako je, ističe, bilo jasno da će se kad-tad vratiti staroj "radikalštini" i takvoj retorici i politici.
Ovo je najbolji dokaz što je Vučić napravio od Srbije, ovakav fenomen se ne pamti, ugasio je sve!
"Posebno sada, kada je Vučić posljednjih godina toliko radikalizirao naše društvo, ne samo nas polarizirao da je to unutar sebe, nego s regijom, koji je toliko inzistirao na antihrvatskoj retorici, koji je svakog svog političkog protivnika - i naročito svakoga tko nije bio desno orijentiran - označavao kao ustašu i tako dalje. To je postalo opće mjesto cijele njegove propagande, gotovo ‘lajtmotiv‘ njegove propagande. Dakle, u takvim okolnostima toliko okrenutog društva udesno, vi zaista niste mogli krenuti u njegovo rušenje iz nekog potpuno suprotstavljenog registra, nego ste morali uključiti i tu činjenicu, odnosno imati je u vidu".
A što god će se događati i kakva god bude politika novih vlasti u Srbiji prema regiji, dvije su stvari, smatra, posve sigurne - u prvom redu, nova vlast neće voditi radikalsku politiku niti koristiti takvu, "šešeljevsku" retoriku. Drugi bitan moment jest da će ta vlast biti heterogena, odnosno neće imati tu vrstu autoritarnog fokusa i retorike.
"Naposlijetku ona će se suočiti s toliko unutarnjih problema koje je Vučićev režim ostavio da naprosto neće imati ni puno mogućnosti da se bavi nekakvim ekspanzijama i huškanjima u regiji, što je zapravo bila osnova Vučićeve politike, to trovanje odnosa u regiji da bi se na račun toga podizao nacionalizam i naci-šovinizam u Srbiji. Jer, on je mislio da na tome može opstati neograničeno dugo. Tako da, suma summarum, svakako mislim da će se u regiji lakše disati u predstojećem periodu", zaključio je Bešlin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....