Efekt urbanog toplinskog otoka opasan po zdravlje: Škole i bolnice u gradovima u opasnosti od ekstremnih vrućina

Gotovo polovica škola i bolnica u europskim gradovima nalazi se na urbanim "toplinskim otocima", što ranjivo stanovništvo izlaže temperaturama opasnima po zdravlje dok se utjecaji klimatskih promjena pogoršavaju, objavila je Europska agencija za okoliš (EEA).

Oko 46 posto bolnica i 43 posto škola nalazi se u područjima koja su najmanje dva stupnja Celzijeva toplija od regionalnog prosjeka, što potiče jače udare toplinskih valova nego u ruralnim područjima, objavila je u srijedu EEA u analizi kako se Europa može prilagoditi klimatskim promjenama.

Razlog je efekt urbanog toplinskog otoka, gdje gusti skupovi zgrada i infrastrukture poput cesta apsorbiraju i zadržavaju više topline od zelenih površina. "Riječ je o nečemu što će imati teške posljedice za ljudsko zdravlje", rekao je Blaž Kurnik, voditelj odjela EEA za klimatske prilagodbe, prenosi Reuters.

Klimatske promjene, uzrokovane industrijom koja nastavlja sagorijevati fosilna goriva, čine toplinske valove sve toplijim i češćim - trend koji, u kombinaciji s urbanim toplinskim otocima, predstavlja rizike uključujući povećanu smrtnost od toplinskog stresa za ranjive populacije poput starijih osoba.

"Ranjivost u Europi raste i zbog starenja stanovništva, zbog sve zgusnutijih gradova. To je nešto što će, uz kombinaciju toplinskih valova, postati prilično rizik za društvo u budućnosti", rekao je Kurnik.

Fenomen je uočen tijekom temperaturnih ekstrema. Za toplinskog vala u kolovozu 2003. smrtnost povezana s vrućinom u gradovima u području West Midlandsa u Britaniji bila je dvostruko veća nego u lokalnim ruralnim područjima.

EEA je pozvala vlade da uvedu mjere za smanjenje učinka toplinskih otoka u gradovima, kao što je uvođenje više zelenih površina i vode za hlađenje. Neki su već i krenuli poput Pariza koji je uveo program transformacije područja oko 10 škola u hladnije, zelenije prostore, s fontanama i biljkama otpornim na sušu.