ECB počeo s kvantitativnim ublažavanjem

FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) objavila je u ponedjeljak da je počela s provedbom programa kvantitativnog ublažavanja koji bi trebao potaknuti gospodarski rast i inflaciju u eurozoni.

ECB će u sklopu tog programa mjesečno kupovati oko 60 milijardi eura obveznica javnog i privatnog sektora na sekundarnom tržištu minimalno do rujna iduće godine odnosno dok se inflacija u eurozoni ne približi zacrtanih "nešto ispod dva posto".

U veljači je inflacija u eurozoni prema procjeni europskog statističkog ureda iznosila minus 0,3 posto, čime je pad cijena ipak ublažen u odnosu na siječanj kada su cijene smanjene 0,6 posto.

"ECB i eurosustav središnjih banaka članica počeli su s kupovinama u sklopu Programa kupnje imovine javnog sektora (PSPP) kao što je i najavljeno", izvijestila je putem Twittera središnja monetarna institucija eurozone.

Prethodno je glasnogovornik njemačke središnje banke potvrdio da su kupovine počele u ponedjeljak prijepodne, oko 9.30 sati.

Drugi detalji, poput iznosa, rokova dospijeća i ostalih informacija o dužničkim papirima, nisu navedeni, pri čemu agencija AFP podsjeća da će većinu kupovine 'odraditi' središnje banke zemalja eurozone dok će na ECB otpasti samo osam posto kupljenih vrijednosnih papira.

Središnja monetarna institucija eurozone objavljivat će detaljne informacije o kupovinama jednom mjesečno, počevši od idućeg tjedna, navodi Reuters.

U sklopu kvantitativnog ublažavanja središnja banka elektronski tiska novac i koristi ga za kupnju državnih obveznica. To pritišće kamate na obveznice i ostale kategorije financijske imovine pa se smanjuju troškovi zaduživanja kompanija koje više ulažu, povećavajući potrošnju i zapošljavanje, tumači agencija AFP.

ECB želi programom kvantitativnog ublažavanja potaknuti slabašan rast u eurozoni nakon što su iscrpili većinu ostalih instrumenata monetarne politike, uključujući spuštanje ključnih kamatnih stopa na korak od nule i jeftine kredite komercijalnim bankama.

Time slijede primjer središnjih banaka ostalih ključnih monetarnih područja u svijetu, poput američkog Feda, te japanske i britanske središnje banke, od kojih neke već razmišljaju i o povlačenju tih mjera.

ECB-ov predsjednik Mario Draghi naglasio je na prošlotjednoj konferenciji za novinstvo nakon redovne mjesečne sjednice upravnog vijeća da se već nazire "popriličan broj pozitivnih efekata povezanih s odlukama o monetarnim mjerama".

Taj se optimizam očituje i u činjenici da je banka povisila prognozu gospodarskog rasta eurozone u ovoj i idućoj godini, na 1,5 odnosno 1,9 posto. Prethodno su za ovu godinu očekivali 1-postotni rast, te 1,5-postotni u 2016.