Iz Bruxellesa Augustin Palokaj
Dosadašnja potpredsjednica Europske komisije za demografiju I demokraciju Dubravka Šuica puna je tri sata odgovarala na pitanja zastupnika iz Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta kao kandidatkinja za povjerenicu za Mediteran u budućem sazivu Europske komisije.
Ovo je bilo prvo saslušanje u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, u kojem će biti saslušani još neki kandidati s obzirom na to da nekoliko njih ima portfelje koji imaju vanjskopolitički element.
Mediteran je novi portfelj u Europskoj komisiji i dodijeljen je kandidatkinji za povjerenicu Dubravki Šuici iz Hrvatske. Šuica je u svom uvodnom govoru rekla da će, ako dobije povjerenje, raditi na pronalasku strategije za Bliski istok, novom pristupu migracijama i borbi protiv krijumčara te da će u svom radu usko surađivati s Europskim parlamentom, ali i s visokom povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost. Šuica je rekla da Mediteran, kao more koje spaja tri kontinenta, ima posebno mjesto u srcima Europljana. A sa svih strana mora, smatra Šuica, žele mir.
Najavljujući saslušanje, predsjednik vanjskopolitičkog odbora David McAllister je rekao da je odbor provjeravao izjavu o sukobu interesa i dao zeleno svjetlo za Šuicu.
Govoreći o demografiji Šuica je rekla da je Europa ostvarila velik napredak jer danas se živi dulje i potrebna je politika koja će rješavati probleme koji nastaju zbog demografskih promjena. Dubravka Šuica je odgovarajući na pitanja zastupnika stalno koristila izraz "ako mi budete iskazali povjerenje" i naglašavala važnu ulogu Parlamenta.
Najveći broj pitanja se odnosio na migracije, na situaciju u Gazi i na potrebu novog pristupa regiji Mediterana.
- Prva inicijativa je priprema novog pakta za Mediteran koji će biti osnova za naš rad. To će se zasnovati na dva stupa. Prvi je strateški ugovor sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a drugi stup je regionalna suradnja, što podrazumijeva uključivanje poduzeća iz EU. Razvoj ljudskog potencijala i vanjska dimenzija našeg novog pakta za migracije i azil su također ključni. EU se mora još više angažirati jer daje puno novca, ali po utjecaju nismo dovoljno važan igrač. Moramo više raditi na tome - rekla je Šuica odgovarajući na pitanja o tome što će joj biti prvi postupci.
Šuica je upitana i o propisima Izraela o radu UN-ove agencije UNRWA te slaže li se da bi trebalo osigurati financijsku potporu toj agenciji i palestinskoj zajednici.
- Svjesni smo situacije i humanitarne krize. Ako budem potvrđena, nastavit ćemo financirati agenciju UNRWA i palestinske izbjeglice. Hamas nije naš partner, nego je teroristička organizacija. Mi se zalažemo za rješenje dviju država, ali moramo moći s nekim razgovarati o tome - rekla je Šuica. Dodala je da će EU osigurati da novac namijenjen za pomoć izbjeglicama ne ide u ruke terorista.
Šuica je tijekom odgovora na pitanja zastupnika najavila da će posebnu pozornost obratiti na bolju koordinaciju u suočavanju s nezakonitim migracijama.
- Što se tiče nezakonitih migracija, do sada nam nije išlo dobro. Samo 19 do 20 posto nezakonitih migranata je vraćeno. Morat ćemo nastaviti raditi na novoj direktivi o vraćanju nezakonitih migranata. Pokušat ćemo pomoći i ugovorima o partnerstvu, pomoći u readmisiji i reintegraciji povratnika - rekla je Šuica. Dodala je da su zakonite migracije, primjerice putem radnih viza, dobra mjera za suočavanje s problemom nedostatka radne snage u EU.
Šuica nije jasno odgovorila koji je njezin osobni stav o ideji o odlučivanju kvalificiranom većinom, što je i ideja iz Konferencije o budućnosti Europe, koju je ona vodila, samo je rekla da o tome postoje razlike među zemljama EU. Hrvatska je inače protiv te ideje. Šuica je priznala da je ukidanje veta jedan od prijedloga Konferencije o budućnosti Europe, ali se izvlačila time što nema "puno vremena odgovoriti na to", pa je izbjegla podržati tu ideju koju inače podržava Europski parlament. Male zemlje, uključujući i Hrvatsku, smatraju da bi time izgubile utjecaj u Vijeću EU.
Prema parlamentarnim pravilima, odmah nakon saslušanja sastaju se predsjednici odbora i koordinatori klubova zastupnika u odboru da bi donijeli ocjenu o kandidaturi Dubravke Šuice. Moguće je jednoglasno odobriti ili odbiti kandidaturu, ili pak odluku donijeti dvotrećinskom većinom glasova koordinatora koji predstavljaju članove odbora s pripadnošću klubu zastupnika. Ako koordinatori ne mogu postići barem dvotrećinsku većinu za odobrenje, mogu tražiti dodatne pismene odgovore i/ili nastavak saslušanja o potvrdi.
Ako niti nakon ovih dodatnih procesa nema potrebne većine, saziva se sjednica odbora na kojoj se glasa običnom većinom. Kada završi saslušanje svih 26 povjerenika (predsjednica Von der Leyen kao 27. je već dobila potporu Europskog parlamenta), onda konferencija predsjednika 21. studenog mora donijeti konačnu odluku o prihvaćanju svih kandidata, nakon čega Europski parlament na plenarnoj sjednici izglasa novu Europsku komisiju kao cjelinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....