Dok mi u bogatoj Europi uglavnom raspravljamo hoće li benzin i dizel poskupjeti još koji cent i kako poniziti Putina, nismo primijetili da je iz moderne povijesti dobro poznata kombinacija dva udara – rast prinosa na američke dugoročne obveznice i cijena energije – dijelove planeta već pretvorila u grotlo političkog nezadovoljstva. U nizu država koje su pojedinačno brojem stanovnika puno veće nego najveće članice EU, upravo se bilježe kilometarski redovi pred benzinskim postajama, ograničavanje količine goriva, redukcije struje, blokade prometnica, štrajkove prijevoznika, prosvjedi, nove rupe u državnim proračunima, pritisak na tečajeve... U Indoneziji – državi koja ima 1,7 puta više registriranih motocikala nego Njemačka stanovnika – vjerojatno su snimljene fotografije s najviše jeftinih i rasklimanih mopeda parkiranih u koloni ikada jer vlasnici ne mogu do onih par litara goriva. Što mislite koliko su oni nezadovoljni?
Geopolitički kaos
Dojam je da su Ursula von der Leyen i njezino društvo u Europskoj komisiji, raspoređeno po bizarnim resorima, politički i dalje potpuno nesvjesni da je najbliža povijesna analogija ovome što globalno svjedočimo stresno razdoblje 1979.–1982., kada se više nego udvostručila realna cijena nafte za zemlje u razvoju, pri čemu je američki Fed u odlučnoj obrani od rasta cijena išao na drastično dizanje kamata. Dolar je između 1980. i 1982. efektivno stoga ojačao oko 25 posto, a države poput bivše SFRJ počele su klecati pod teretom dugova. Izazov s kojim se upravo suočava EU sigurno je teži nego onaj iz osamdesetih, ako ni zbog čega drugog onda zato što su SAD, Njemačka, Francuska… imale javni dug od samo 30 do 40 posto BDP-a. Čak je i Italija bila na oko 60 do 66 posto. Danas pak uz ogromne javne i privatne dugove Zapada imamo sve neobičniji geopolitički kaos, rat u Ukrajini, Hormuz, ali i generaciju daleko ratobornijih političara koju kao da nitko nije poučio da su mir, razina duga i energetska sigurnost – važni.
Je li Ursula von der Leyen, koja se upravo bavi hibridnim ratovanjem, uopće shvatila što se sve zbiva? Napravimo mali pregled; što zapravo znači to da su američka 10-godišnja i 30-godišnja obveznica na najvišoj razini od 2007., i to da se uz sukob Rusije i Ukrajine u Trumpovoj režiji dogodio Hormuz, pri čemu je prije nekoliko dana oštećen saudijski East-West Pipeline, strateški cjevovod kojim se nafta s istoka Saudijske Arabije prebacuje do luke Yanbu na Crvenom moru kako bi se mogao - zaobići Hormuz. Nakon napada obustavljena su, naime, ukrcavanja u Yanbuu, a dio saudijskih isporuka Europi je otkazan, Brent se popeo iznad 108 dolara za barel…!
Indoneziju, državu s 287,2 milijuna stanovnika, već smo spomenuli; redovi pred pumpama protezali su se kilometrima. Lokalne vlasti morale su dio državnih službenika poslati na rad od kuće kako bi smanjile promet. Produžili su rad benzinskih postaja i povećavala isporuke, ali su radnici i studenti prosvjedovali. Otvorena je čak i posebna modularna benzinska postaja samo za motocikle, uveden je sustav parnih i neparnih registarskih oznaka (što nama zvuči poznato), a motociklistu je dopušteno natočiti tri litre subvencioniranog, nižeoktanskog benzina. Tri litre tak-tak goriva u zemlji od 287 milijuna stanovnika.
Bangladeš je danas zemlja sa 170 milijuna stanovnika, više od 40 posto električne energije oslanja na uvozni LNG. Glavni dobavljač bio je Katar, čiji je izvoz teško pogođen poremećajem Hormuza. Bangladeš se zato morao okrenuti spot tržištu, na kojem se cijena LNG-a više nego udvostručila. Posljedica nisu samo veći računi. Ministar energetike suočen je s učestalim prekidima električne energije i usporavanju industrije. Država je već prije aktualnog bliskoistočnog rata na subvencije struje i plina trošila gotovo 4 posto BDP-a. Sada svaki dodatni dolar za LNG znači dolar manje za infrastrukturu, zdravstvo ili razvoj.
Egipat je primjer spajanja energetskog i dužničkog problema. Zemlja je zbog pada vlastite proizvodnje plina ponovno postala veliki uvoznik. Reutersovi izračuni pokazuju da je mjesečni račun za uvoz prirodnog plina za približno iste količine narastao s oko 560 milijuna na 1,65 milijardi dolara. Kairo pregovara o višegodišnjim ugovorima za LNG koji bi ga mogli stajati osam do 11 milijardi dolara godišnje. Istodobno Egipat ima visok javni dug, velike potrebe za refinanciranjem i već godinama ovisi o programima MMF-a i priljevu stranog kapitala. MMF upozorava da bi samo rast svjetske cijene nafte od 10 dolara povećao egipatski proračunski deficit za približno 0,3 posto BDP-a. Vlada je već podizala cijene goriva i javnog prijevoza, smanjivala gorivo za državna vozila za 30 posto, usporavala energetski zahtjevne državne projekte i uvodila rad od kuće kako bi smanjila potrošnju.
Na Filipinima (115 milijuna stanovnika) rast cijena goriva početkom je rujna doveo do skokova od gotovo pet pezosa po litri u samo jednom tjednu. Ministarstvo energetike kao razloge navodi američko-iranski sukob i slabljenje pezosa prema dolaru. Transportni sindikat MANIBELA odgovorio je dvodnevnim nacionalnim štrajkom javnog prijevoza.
U Gvatemali su prijevoznici blokirali glavne prometnice i doveli autobuse pred Kongres i predsjedničku palaču. Parlament je reagirao hitnim zakonom kojim je odredio maksimalnu cijenu dizela i regularnog benzina od 39 quetzala po galonu te otvorio fond vrijedan 2,5 milijardi quetzala za intervenciju. Trošak goriva nije nestao nego je premješten s vozača na državni proračun.
Bogata Europa zbog većih prihoda, strateških rezervi, razvijenijih financijskih tržišta i mogućnosti država da subvencioniraju stanovništvo taj proces zasad osjeća mnogo blaže, što uopće ne znači da posljedice neće biti teške; možda čak katastrofalne ako ih stavimo u kontekst očekivanja europskih građana. A Europska komisija 8. rujna tvrdila je da u EU nema neposrednog problema sigurnosti opskrbe naftom i derivatima, pri čemu se uopće ne zamaraju pitanjem eksplozije cijena tj. njihovim utjecajem na realnu ekonomiju. Rafinerije su povećale proizvodnju, pronađeni su alternativni dobavljači, a komercijalne i interventne zalihe zasad su dovoljne, i sve je kao pod kontrolom, pa se šefica Komisije bavi hibridnim ratom, a ministrica vanjskih poslova EU šepuri u vojnoj uniformi – na Arktiku.
To što je europskim dužnosnicima glava u ratnim vizijama ne znači da bilo što rješavaju, ili da su mudrim potezima već zajamčili bilo kakvu sigurnost; upravo suprotno. Poremećaj Hormuza smanjio je europsku opskrbu dizelom i avionskim gorivom približno za četvrtinu, a zalihe su na 12-godišnjem minimumu. Europska cijena dizela od početka američko-iranskog rata porasla je više od 70 posto.
Riskantna situacija
Njemačka, Španjolska, Portugal, Italija, Poljska i Austrija već zajednički traže europski odgovor na izvanredne profite naftne industrije, a i u bogatoj Europi rastu prvenstveno nestabilnost i neizvjesnost. Portugal je već doživio prosvjedne kolone i masovno trubljenje na mostu 25 de Abril nakon jer je dizel dosegnuo rekordnih 2,169 eura po litri. I „velika“ te „jako bogata“ i „moćna“ Francuska – država s ugrubo pola stanovnika u odnosu na Indoneziju - pokazuje kako se energetski i fiskalni problemi pretvaraju u političku i socijalnu nestabilnost. Hoće li se u Francuskoj čuditi pobjedi radikalne desnice, kao što se dio CDU-a, Zeleni i crveni SPD zgražaju nad rastom AfD-a u Njemačkoj uz cijene dizela na 2,40 za litru? Francuskoj je javni dug dosegnuo 117,6 posto BDP-a, dok je trošak kamata ove godine procijenjen na oko 65 milijardi eura. Francuzi već prate sindikalne prosvjede zbog plaća, troškova života i straha od proračunske štednje, a vlast više nema fiskalni manevarski prostor… Nema veze, hibridni rat visoko je na listi europskih prioriteta.
Situacija je danas za Europu rizičnija nego ona osamdesetih jer europski politički establishment ne pokazuje znakove da je barem donekle na razini onih koji su vodili europske nacije osamdesetih. Ako danas u Hong Kongu plaćaju dizel po nestvarnoj cijeni od 4,04 eura za litru, možemo zaključiti da jedno živo gospodarstvo ima problem dobave. No, kako se, recimo, jednoj Norveškoj dogodilo da joj je dizel na 7. rujna bio 2,56 po litri, uz rast od čak 28,3 posto u samo mjesec dana. A ta bogata Norveška leži na nafti i plinu…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....